Prema posljednjim podacima DZS-a, u ožujku ove godine izdane su 572 građevinske dozvole što je 4,8% manje u odnosu na isti mjesec 2015. godine. Na mjesečnoj razini broj izdanih građevinskih dozvola je niži za 7,7% pri čemu je broj dozvola koje su izdane za izgradnju zgrada zabilježile mjesečni i godišnji pad od 9% odnosno 7,1%. Istovremeno je broj građevinskih dozvola izdanih za ostale građevine u ožujku porastao za 5,4% godišnje premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad od 2,5%. Predviđena vrijednost radova iskazanih u izdanim građevinskim dozvolama u ožujku iznosila je 1,682 milijuna kuna što je 26,3% više u odnosu na prethodni mjesec...
No u usporedbi s ožujkom prošle godine, predviđena vrijednost radova je za 53,4% niža što je dobrim dijelom odraz baznog učinka, obzirom da je u prošlogodišnjem ožujku ujedno zabilježena i najviša vrijednost predviđenih radova u usporedbi sa svim ostalim mjesecima 2015. godine.
Obzirom na izražene oscilacije u broju izdanih građevinskih dozvola koje su prisutne na mjesečnoj razini, s podacima za ožujak zaokružena je tromjesečna statistika koja bolje odražava trendove na godišnjoj razini. Tako je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ukupno izdano 1.593 građevinske dozvole odnosno 13,5% više nego u istom razdoblju lani. Od ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do ožujka preko 80% se odnosi na dozvole za izgradnju zgrada koje su na godišnjoj razini zabilježile rast od 8,3%. Ostatak od 19,8% od ukupno izdanih građevinskih dozvola u promatranom tromjesečnom razdoblju odnosi se na dozvole za ostale građevine čiji je broj također značajno porastao na godišnjoj razini (za 41,1%).
Međutim, bez obzira na razmjerno snažan rast broja izdanih građevinskih dozvola u prvom ovogodišnjem tromjesečju, podaci pokazuju da je predviđena vrijednost radova za koje su dozvole izdane u istom promatranom razdoblju iznosila svega 4,168 milijuna kuna što je za 29,7% manje u odnosu na prvo tromjesečje 2015. godine.
"Ipak, smatramo da pokazatelji upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuto dno, ohrabrujući očekivanja o početku blagog oporavka u narednom razdoblju. Nakon potisnute investicijske aktivnosti od strane državnog sektora tijekom prvog tromjesečja (uslijed privremenog financiranja), u nastavku godine očekujemo postupno dinamiziranje iste, potpomognuto i korištenjem sredstava u okviru EU fondova", objavili su RBA analitičari.