U veljači su proizvođačke cijene ukupne industrije zabilježile pad za 5,4% u odnosu na veljaču prošle godine što predstavlja intenziviranje stope pada (u siječnju je godišnji pad cijena iznosio 3,1%). Pri tome su na pad cijena ukupne industrije utjecale cijene i na domaćem i na nedomaćem tržištu čije su se stope pada na godišnjoj razini također intenzivirale. Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su tako godišnji pad od 5,3% (u siječnju 3,4%), nastavivši niz deflatornog okruženja koji traje 31 uzastopan mjesec (od kolovoza 2013. godine), dok je pad na nedomaćem tržištu iznosio 5,5% (u siječnju 2,7%)...
Promatrajući prema kategorijama GIG-a dominantan utjecaj na pad proizvođačkih cijena na domaćem tržištu imaju cijene energije koje na godišnjoj razini bilježe pad od 12,9 % pa tako isključimo li cijene energije proizvođačke cijene bilježe pad od 0,8% godišnje. Uz energiju godišnji pad cijena zabilježen je u kategorijama proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,4%), kapitalnih proizvoda (0,4%) te trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,2%). S druge strane godišnji blagi rast cijena zabilježen u kategoriji proizvodnje intermedijarnih proizvoda (0,1%).
Prema NKD-u pad cijena zabilježen je u kategoriji rudarstvo i vađenje od 5,2% godišnje prvenstveno potaknut padom cijena vađenja sirove nafte i prirodnog plina od 6,7%. Prerađivačka industrija također bilježi godišnji pad cijena i to za 5,7%. Pri tome je značajniji godišnji pad cijena zabilježen u kategoriji proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (30,8%), proizvodnje prehrambenih proizvoda (2,2%), proizvodnje proizvoda od gume i plastike (1,6 %) te proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (1,3%). Suprotno tome, zamjetniji godišnji rast cijena zabilježen je u proizvodnji tekstila (5,5%), proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda (5,1%), kemikalija i kemijskih proizvoda (3,2%) te proizvodnji odjeće (1,1%)
Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene bilježe pad od 0,9% pri čemu su cijene na domaćem tržištu niže za 0,7% dok su one na nedomaćem tržištu pale za 1,2%.
"Uvezeni deflatornom pritisci, pod snažnim utjecajem niskih cijena sirove nafte na inozemnim robnim tržištima i u nastavku godine će podržavati deflatorne pritiske na domaćem tržištu. Tek prema kraju godine, uslijed očekivanog porasta cijena sirove nafte, možemo očekivati blago intenziviranje inflatornih pritisaka", stoji u zaključku analize RBA analitičara.