Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug RH na kraju listopada 2015. godine iznosio je 47,4 mlrd. eura odnosno 108,7% BDP-a...
Na mjesečnoj je razini, nakon što je dva mjeseca za redom bilježio negativne stope rasta, bruto inozemni dug u listopadu blago porastao za 360,5 mil. eura (0,8%) ponajprije kao posljedica rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima središnje banke (1,125 mil. eura). Na godišnjoj razini bruto inozemni dug je i u listopadu nastavio s rastom koji je (uz dva sporadična mjeseca) kontinuirano prisutan od studenog 2013. godine (1.155 mil. eura odnosno 2,5%). U usporedbi s krajem 2014. godine bruto inozemni dug je viši za 690 mil. eura (1,5%).
Nastavak rasta na godišnjoj razini dominantno je posljedica razmjerno visokih obveza države prema inozemnim vjerovnicima, što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države čiji je vanjski dug krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 15,8 mlrd. eura čineći čak trećinu ukupnog bruto inozemnog duga RH.
Iako je u promatranom mjesecu zabilježio blaži rast od 112 mil. eura (0,7%) u odnosu na rujan, vanjski dug države je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 580 mil. eura odnosno 3,8%. Time je nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji datira još od sredine 2009. godine. Također, u odnosu na prosinac 2014. godine, vanjski dug državnog sektora porastao je za 432.8 mil. eura (2,8%). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem listopada iznosila je 20 mlrd. eura čineći više od 40% ukupnog bruto inozemnog duga RH.
Promatrajući prema kriteriju ročnosti, u strukturi bruto inozemnog duga javnog sektora dominiraju dugoročne obveze (preko 91%), od čega se 10,9 mlrd. eura odnosi na dužničke vrijednosne papire te 6,9 mlrd. eura na dugoročne kredite. Krajem promatranog razdoblja 8,9% ukupnog vanjskog duga javnog sektora odnosilo se na kratkoročne obveze (kredite) prema inozemnim vjerovnicima (1,789 mil. eura). Nadalje, tečajne razlike tj. aprecijacija američke valute u odnosu na euro (1,7% u listopadu) imale je negativan utjecaj na nominalni iskaz duga (posebice kod sektora opće države). Pritom je važno naglasiti da je kod pet (od ukupno šest) izdanja državnih obveznica na američkom tržištu ugrađena zaštita od tečajnog rizika, a ona se u statistici prikazuje odvojeno uslijed čega je nominalni iskaz duga veći od stvarnog stanja.
Bruto inozemni dug privatnog sektora krajem listopada prošle godine spustio se na 27,3 mlrd. eura, potvrđujući pad na mjesečnoj i godišnjoj razini po stopi od 3,9%. Trend razduživanja privatnog sektora dominantno je posljedica pada inozemnog zaduženja financijskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine.
To potvrđuju i podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija koji je krajem listopada 2015. godine iznosio 6,9 mlrd. eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini do 6,6% odnosno 10,8%. S druge strane, inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem rujna iznosio je 11,7 mlrd. eura, uz zabilježen mjesečni rast od 2,2% dok je na godišnjoj razini zabilježio nastavak trenda rasta inozemne zaduženosti (viši je za 367 mil. eura odnosno 3,2%).
Obzirom na atraktivnije uvjete financiranja na inozemnim tržištima dodatno potaknute posljednjim monetarnim mjerama ESB-a do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja privatnih poduzeća na inozemnim financijskim tržištu uz zadržavanje razmjerno visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu, objavili su RBA analitičari.
