Menu
To što Hrvatska ima samo tehničku vladu, ne radi na proračunu za 2016. i propušta pozitivan moment na financijskim tržištima nije udarna globalna vijest. Ali ovi pregovori neodoljivo podsjećaju na pregovore OPEC-a, smatra ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum...
Direktne veze hrvatskih pregovora s OPEC-om i padom cijene nafte nema, ali metodološki su vrlo slične. Sve strane u pregovorima znaju i slažu se što bi bilo najbolje za sve, ali to ne žele učiniti, jer to nije najbolje i za njih pojedinačno.
Cijena nafte najniža u posljednjih sedam godina, pala je gotovo 70 posto. I sve zemlje članice zbog toga trpe nevjerojatne financijske gubitke. Cijena nafte pada jer je na tržištu ima previše (zbog recesije i usporavanja gospodarskih aktivnosti manje se troši), piše Kardum.
Jednostavno i logično rješenje bilo bi ograničavanje proizvodnje kako bi se održala cijena. No tu se 13 zemalja OPEC-a koje proizvode trećinu svjetske nafte ne mogu dogovoriti. Saudijska Arabija odbija smanjiti proizvodnju jer je u velikom proračunskom deficitu. Troši oko 10 milijardi dolara svojih rezervi mjesečno na održavanje postojećih rashoda. Jedni će reći da je to zbog velikog pada cijene nafte, a drugi da je za to "krivo" građenje velebnih džamija po cijelom svijetu i financiranje tzv. proxy ratova na Bliskom istoku.
MMF procjenjuje da bi Saudijska Arabija, nastavi li ovako trošiti, a cijene nafte ne narastu - za pet godina mogla bankrotirati. Dakle, zemlja se nalazi u začaranom krugu kao i Hrvatska - ili sama mora smanjiti proračunski manjak ili se svi u OPEC-u moraju dogovoriti o manjim proizvodnim kvotama, zaključuje Kardum.
