Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug RH na kraju kolovoza iznosio je 47,8 mlrd eura ili gotovo 110% procijenjenog BDP-a u 2015. godini. Premda je u odnosu na prethodni mjesec zabilježio pad za 1,5 mlrd eura, na godišnjoj razini je bruto inozemni dug nastavio s pozitivnim stopama rasta koje su (uz dva sporadična mjeseca) kontinuirano prisutne od studenog 2013. godine. U usporedbi s kolovozom prošle godine, bruto inozemni dug je za 1,9 mlrd eura viši što predstavlja rast od 4,1% godišnje. Također, u odnosu na kraj prošle godine, zabilježio je povećanje od 1,2 mlrd eura ili 2,5%...
Pad bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini u kolovozu (za gotovo 3%) podržan je padom inozemnog zaduživanja u svim domaćim sektorima. Istovremeno, razmjerno snažan rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini najvećim dijelom je posljedica rastućih obveza prema inozemnim vjerovnicima u sektoru opće države čiji je vanjski dug krajem kolovoza iznosio 15,9 mlrd eura čineći čak jednu trećinu ukupnog bruto inozemnog duga RH. Premda je u promatranom mjesecu zabilježio pad od 316 mil eura (2%) u odnosu na srpanj, vanjski dug države je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 1,4 mlrd eura odnosno 9,6%. Tako je nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji datira još od svibnja 2009. godine. Također, u odnosu na prosinac prošle godine, vanjski dug državnog sektora porastao je za 487 mil eura (3,2%). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) iznosila je krajem kolovoza 19,3 mlrd eura te je koncem promatranog mjeseca činila preko 40% ukupnog bruto inozemnog duga RH. Promatrajući prema kriteriju ročnosti, u strukturi bruto inozemnog duga javnog sektora dominiraju dugoročne obveze (preko 94%), od čega se 10,6 mlrd eura odnosi na dužničke vrijednosne papire te 7,2 mlrd eura na dugoročne kredite. Krajem kolovoza 5,8% ukupnog vanjskog duga javnog sektora (1,3 mlrd eura) odnosilo se na kratkoročne obveze prema inozemnim vjerovnicima (dominantno u kreditima).
U istom promatranom mjesecu inozemni dug privatnog sektora iznosio je 28,5 mlrd eura te je uz mjesečni pad od 487 mil eura (1,7%), na godišnjoj razini također zabilježio pad od 464 mil eura (1,6%). Ovakva kretanja potvrđuju nastavak trenda razduživanja prvenstveno financijskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine, što potvrđuju podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija koji je krajem kolovoza iznosio 7,5 mlrd eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini do 4,2% odnosno 9,3%.
Također, vanjski dug ostalih domaćih sektora za koje ne garantira država krajem srpnja iznosio je 11,6 mlrd eura od čega se najveći dio (preko 98%) odnosi na privatna nefinancijska poduzeća koja bilježe nastavak trenda godišnjeg rasta inozemne zaduženosti. Atraktivniji izvori financiranja na inozemnim tržištima potaknuli su zaduženja sektora privatnih nefinancijskih poduzeća, čime se njihov vanjski dug krajem kolovoza (u iznosu od 11,5 mlrd eura) povećao na godišnjoj razini za 1,7%.
"Do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja nefinancijskih poduzeća na inozemnom financijskom tržištu uz istovremeno zadržavanje razmjerno visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu", objavili su RBA analitičari.
