Udio tzv. loših kredita u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine iznosio 17,05 posto, odnosno od 279,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj 47,6 milijardi kuna čine djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB)…

U odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno na stanje s kraja lipnja ove godine, na kraju rujna je udio loših u ukupnim kreditima smanjen za 0,29 postotnih bodova, dok je prema podacima s kraja 2014. godine neznatno smanjen, za 0,01 postotni bod.

Prema podacima središnje banke, kod kredita građanima udio loših kredita bio je krajem rujna 12,1 posto, no znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 31,08 posto.

Krajem rujna je, naime, kod trgovačkih društava bila upitna naplata 32,07 milijardi od ukupno 103,2 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.

Ukupni krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su, pak, 121,97 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano 14,76 milijardi kuna.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, koji su krajem devetog mjeseca iznosili 56,3 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 9,35 posto, odnosno 5,26 milijardi kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti, s ukupno 39,6 milijarde kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 9,37 posto, što je iznos od 3,7 milijardi kuna.

Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod ostalih kredita stanovništvu (34,9 posto) te kod hipotekarnih kredita (33,59 posto). Udio loših kredita kod prekoračenja po transakcijskim računima je 12,17 posto, autokredita 6,94 posto, a 3,92 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pak, pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita vezanih uz švicarski franak i kredita u kunama bez valutne klauzule.

Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem rujna iznosio je 19,68 posto – od ukupno 23,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,65 milijardi kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz franak kod poduzeća, čak 70,40 posto. Trgovačka društva imala su krajem rujna 1,3 milijarde kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 921,5 milijuna kuna.

Građani imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz ‘švicarac’, ukupno 22,02 milijarde kuna, a od toga je 16,57 posto ili 3,65 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Građani su vezano uz franak digli 20,8 milijardi kuna stambenih kredita, pri čemu je rizična naplata 2,97 milijardi kuna, što je u ukupnom iznosu stambenih kredita u francima udio od 14,25 posto.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 18,29 posto, odnosno od ukupno 78,5 milijardi kuna kunskih kredita djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 14,3 milijarde kuna.

Najviše je kredita krajem rujna bilo vezano uz euro, ukupno 174,1 milijarda kuna, od čega je upitna naplata 27,7 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 15,91 posto.
EXPORT TO PDF
Možda vas zanima i ovo