Menu
U listopadu ove godine industrijska proizvodnja bila je, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 6,4 % u odnosu na isti mjesec lani. To predstavlja najbržu dinamiku godišnjeg rasta od svibnja 2007. godine (kada je rast iznosio 6,8 %)...
Najbrža dinamika rasta značajnim je dijelom rezultat prvog povećanja, nakon petomjesečnoga kontinuiranog silaznog trenda, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji koje je, između ostalog, uslijedilo zbog klimatskih prilika (vrlo kišno) u promatranom mjesecu.
U posljednjih 13 mjeseci samo je jednom zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, a godišnji rast u listopadu ove godine nastavak je uzlaznog trenda koji traje već deveti mjesec uzastopce, što je zadnji put zabilježeno još 2007. godine. Trend rasta djelomično je rezultat povoljnih kretanja inozemne i domaće potražnje, odnosno robnog izvoza, osobne potrošnje i investicija. Prema desezoniranim podacima, u listopadu je industrijska proizvodnja bila veća za 1 % u odnosu na rujan.
Godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje rezultat je povećanja u sve tri industrijske djelatnosti (rudarstvo i vađenje 1,9 %, prerađivačka industrija 6,8 % i opskrba 6,1 %), što je zadnji puta zabilježeno u travnju ove godine. Naime, od svibnja ove godine u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji bilježe se negativna kretanja na godišnjoj razini, dok se kod rudarstva i vađenja te prerađivačke industrije bilježi trend rasta. Unutar prerađivačke industrije u listopadu rast je zabilježen u 16, dok je u ostalih osam grana zabilježen pad. Pritom je značajan utjecaj, s obzirom na udio u strukturi, imalo povećanje u proizvodnji prehrambenih proizvoda (8,7 %) i proizvodnji kemikalija (38,1 %).
S obzirom na to da je ove godine samo u siječnju zabilježen pad, na kumulativnoj razini bilježi se rast proizvodnje, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja je bila 2,7 % veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 15 % manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, što je rezultat višegodišnjih negativnih kretanja uslijed gospodarske krize. Ovogodišnja povoljna kretanja na kumulativnoj razini rezultat su rasta proizvodnje u rudarstvu i vađenju (5,4 %) i prerađivačkoj industriji (3,3 %), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostvaren pad proizvodnje (-3,6 %).
Pozitivna kretanja domaće i inozemne potražnje u ovoj godini pozitivno djeluju na industrijsku proizvodnju te uz nastavak tih kretanja za cijelu ovu godinu očekujemo rast ukupne industrijske proizvodnje od oko 2,7 %, ali s obzirom na nisku bazu i dalje se ne može govoriti o oporavku. Uzlazni trend industrijske proizvodnje bilježi se i na razini Europske unije pa je tako u rujnu ove godine industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,8 % (u Hrvatskoj 5,5 %) veća u odnosu na isti mjesec lani. Spomenuti rast nastavak je kontinuiranog uzlaznog trenda koji traje od kraja prošle godine.
Slijedom uzlaznog trenda i na kumulativnoj je razini ostvaren rast, odnosno u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU je u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,8 % (u Hrvatskoj oko 2,2 %) veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 6,8 % (u Hrvatskoj oko 16 %) manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Trend rasta industrijske proizvodnje prisutan je i u EU i u Hrvatskoj, pri čemu je listopad već deveti mjesec za redom u kojem se bilježi uzlazno kretanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Pod utjecajem pozitivnih kretanja domaće i inozemne potražnje, očekujemo da bi u 2015. godini industrijske proizvodnja mogla porasti za 2,7% u odnosu na 2014. godinu. Unatoč takvom oporavku, razina industrijske proizvodnje bit će oko 16% niža u odnosu na pretkriznu 2008. godinu.“
