Menu
Menadžment Zračne luke Mostar nada se da će uspjeti realizirati planove kojima bi ta zračna luka dosegla, pa i premašila svoje prijeratne rezultate. Je li ta nada utemeljena? Tko su potencijalni budući putnici...
„Tko leti - vrijedi, tko vrijedi - leti, tko ne leti - ne vrijedi", jedan je od upečatljivih citata iz generacijama omiljenog stripa 'Alan Ford'. No, Marin Raspudić, direktor Međunarodne zračne luke Mostar, smatra da se u toj luci još uvijek „ne leti dovoljno“, a bar što se planova tiče, mogli bi biti premašeni i prijeratni rezultati. U mostarskoj zračnoj luci žele više letova. Iz Mostara se danas redovito leti za Rim, Napulj i Bari, a u planu su i stalne zračne linije s Bečom, Münchenom, Istanbulom...
„Zahvaljujući menadžmentu i djelatnicima, u prošloj godini smo uspjeli vratiti oko 90 posto prijeratnog prometa Zračne luke Mostar. Prije rata rekord je bio 86.000 putnika godišnje, što je maksimum za koji je Zračna luka Mostar i infrastrukturno osposobljena. Prošle godine došli smo do broja od 78.000 putnika, a ove godine očekujemo da ćemo doći do 85.000“, kaže Raspudić za DW.
Mostarski aerodrom, smatraju mnogi, razvija se sporo, ali činjenica je da rezultati koje postiže i nisu loši, imajući u vidu da je zgrada terminala bila u potpunosti uništena, kao i cijela infrastruktura aerodroma koji je za zračni promet ponovo otvoren prije 17 godina, nakon što je u potpunosti obnovljen sredstvima Europske unije.
Inače, Zračna luka Mostar za civilni je promet otvorena 1965. godine i to prvenstveno za domaće letove, da bi 1984. bila proglašena alternativnom zračnom lukom za Međunarodnu zračnu luku Sarajevo, tijekom Zimskih olimpijskih igara, i tako stekla status međunarodne zračne luke.
„Osnovni cilj nam je“, kako kaže direktor mostarskog aerodroma, „da vratimo svoje putnike koji su nas napustili u ratnom i poratnom periodu i koristili usluge zračnih luka u Dubrovniku i Splitu u charter prijevozu do u Međugorja, a u redovitom prometu Sarajevsku zračnu luku, kao i da zadržimo mladi i obrazovani kadar u ovom segmentu prometa“. Zaključuje da je teško bilo "malom" Mostaru nadigravati se s "velikim Dubrovnikom, Sarajevom i Splitom".
Međutim, a što svjedoče i planovi, aerodrom u Mostaru je na dobrom putu potpune revitalizacije, ali i daleko većih ciljeva. Želja menadžmenta je privući nove avioprijevoznike, doprinijeti razvoju turizma te tako omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta. No, bez ulaganja u infrastrukturu, kako ocjenjuje direktor Raspudić, planove će biti teško realizirati.
„U suradnji s Federalnom vladom, predsjednikom Vlade Fadilom Novalićem i federalnim ministrom prometa i veza Denisom Lasićem, uradit ćemo jedan dugoročni, četverogodišnji plan Zračne luke Mostar, gdje ćemo Vladi Federacije predložiti kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, jer svako ulaganje u povećanje kapaciteta otvara i nova radna mjesta“, smatra on.
To se prvenstveno odnosi na „presvlačenje“ piste, što je već urađeno u zračnim lukama u Sarajevu i Banjoj Luci, kao i na proširenje kapaciteta parking mjesta. „Tako bi došlo do 100-postotnog povećanja pometa“, ocjenjuje direktor aerodroma.
„Nama, građanima Mostara i regije, nedostaju redovite linije. U ovoj godini pokušat ćemo dovesti nekog redovitog prijevoznika, tu prije svega mislim na Germanwings, Lufthansa ili Austrian Airlines kao i Turkish Airlines, jer mislimo da postoji znatan broj naših ljudi iz dijaspore koji bi tako dolazili u Mostar“, kaže Raspudić pojašnjavajući korake menadžmenta Zračne luke Mostar.
Tako bi u Mostar, iz Beča, Münchena i Istanbula i obratno, charter letovima putnici stizali na odredišta za tek nešto više od sat vremena.
„Otvoreni smo za suradnju i razvoj turizma sa avioprijevoznicima. Imamo ciljeve, a to su naši putnici i nova radna mjesta“, zaključuje direktor Međunarodne zračne luke Mostar uz nadu da će promet te zračne luke uskoro bilježiti sve bolji i bolji promet.
Izvor: DW
