Menu
Hrvatska je Europskoj komisiji prijavila 25 projekata u vrijednosti 9 milijardi eura“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući konferenciju "Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku" u HGK...
Komorski stručnjaci tvrde da bi ostvarivanje planiranog za Hrvatsku značilo rast BDP-a za 0,8 – 0,9 bodova. Predsjednik HGK smatra kako je vrijeme da Hrvatska kao casino ekonomija, u kojoj je primarno trgovanje robom, a ne stvaranje dodane vrijednosti, promijeni svoj identitet, i to putem privatnih ulaganja. „Investicijski plan za Europu sveobuhvatna je mjera i rješenje koje se dugo čekalo. Prilika je to koju trebamo iskoristiti“, zaključio je Burilović.
„EU je prepoznala da je pitanje ulaganja ključno za povratak na stare staze slave, a to je i nova prilika za Hrvatsku“, kazao je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, dodavši kako je riječ o ulaganjima u propulzivne sektore: energetiku, širokopojasni pristup internetu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, prometnu i drugu infrastrukturu te obnovljive izvore energije.
Hrvatska se od početka uključila u proces s većim naglaskom na javni sektor, a na sugestiju EK, uključeni su značajnije i privatni projekti. Ministar Grčić objasnio je kako je riječ o projektima s nešto većim rizicima koji nisu atraktivni komercijalnim bankama i institucijama.
Značaj investicija za gospodarska kretanja u RH naglasio je i viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, napomenuvši kako u Hrvatskoj investicije objašnjavaju većinu dinamike gospodarskih aktivnosti prije i poslije recesije. „Investicije su ključna komponenta koja pridonosi rastu BDP-a, a pad investicija razmjeran je padu BDP-a. Većina pada investicija tijekom recesije dolazi od privatnog sektora, a u RH je pad investicija bio i u javnom sektoru. Snažniji je pad investicija u zemljama s većim sudjelovanjem graditeljstva u BDP-u“, rekao je Šošić te dodao kako financiranje u RH ne objašnjava pad investicija. Važna odrednica za kretanja investicija jest regulatorno okruženje, stoga je važno uklanjanje barijera kako bi se olakšale investicije.
Pomoćnik direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Dražen Mršić istaknuo je kako je osnovani Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) legislativno potvrđen krajem svibnja te se očekuje da će s početnom 21 milijardom eura dosegnuti 68,5 milijardi eura, a očekuje se i da će ukupna izravna ulaganja iz EFSI-a na razini EU biti 315 milijardi eura. „Sedam je članica EU izrazilo namjeru ulaganja sredstava; među njima su razvojne banke Njemačke, Poljske, Španjolske, pa i Slovačke“, rekao je Mršić te napomenuo da će ta ulaganja u EU generirati u sljedeće tri godine između 330 i 340 milijardi eura u proračunu te otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.
Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić naglasio je kako će projekt izgradnje Zračne luke Dubrovnik, vrijedan 246 milijuna eura, pridonijeti ulaganjima u RH te novom zapošljavanju, ali i zadovoljavanju kriterija sigurnosti u zračnom prometu. „Realizacija tog projekta katalizator je gospodarskog rasta“, istaknuo je Tolić.
Povjerenica Europske komisije za mobilnost i promet , istaknula je financiranje područje prometa, mreže od devet koridora, u vrijednosti 26 milijardi. „Hrvatska je dobro pozicionirana, prijavila je nekoliko projekata, a rezultati će biti poznati u srpnju“, dodala je Bulc. Pohvalila je projekt Dubrovačke zračne luke, koji je među prvima u čitavoj EU dobio sredstva. Osobito su perspektivni prometni projekti za povezivanje unutar Zapadnog Balkana. Bulc je naglasila važnost Junckerova fonda, kao prvog fonda takve vrste. Fond je i inovacija te predviđa ulaganja s mnogo više rizika, a Europska komisija daje jamstva od 3,6 milijardi eura kako bi se potaknuli ulagači za sudjelovanje u projektima. „Osnovno je poznavati kako se obratiti fondu, kriterije i uvjete za projekte te je važno prilagođavati regulativni okvir“, istaknula je Bulc.
