Menu
Posljednjih desetak godina, valutno tržište je neuobičajeno aktivno. Tečajevi čak i tradicionalno najstabilnijih valuta u samo nekoliko tjedana ili mjeseci promijene se više nego što su se nekada znali mijenjati u cijelom desetljeću...
Neki od primjera naglih promjena:
Japanski jen: Od 2008. do 2012. godine u odnosu na euro i hrvatsku kunu ojačao je čak 80% te nakon toga počeo naglo slabiti. Od 2012. do 2014. je oslabio 58%.
Australski dolar: Od 2008. do 2012. ojačao 85% te od tad oslabio 23%.
Američki dolar: Od 2008. do danas u nekoliko navrata jačao te ponovno slabio po 20%. U zadnjem valu jačanja (koji je počeo sredinom prošle godine), u odnosu na euro i hrvatsku kunu ojačao 25%.
Švicarski franak: Od 2008. do danas ojačao 60% uz nekoliko faza naglog jačanja preko noći. Nagli skok od 20% u siječnju je jedna od najvećih jednodnevnih promjena tečajanajtrgovanijih svjetskih valuta ikad zabilježena.
Ruski rubalj: U jeku napetosti Zapada i Rusije po pitanju situacije u Ukrajini, sredinom 2014. godine u odnosu na euro oslabio 70% u samo nekoliko mjeseci, no nakon intervencije ruske centralne banke počinje jačati te je od tada ojačao 50%.
Valutno tržište je i dalje neuobičajeno aktivno. U posljednja dva tjedna američki dolar je u odnosu na euro i hrvatsku kunu oslabio preko 6%, a švicarski franak koji je u prvoj polovici travnja ojačao 2,50% sada također slabi te se nalazi na istoj razini na kojoj je bio početkom mjeseca.
Uzroci naglih promjena tečaja su globalna kriza koja je počela 2007. godine, a od koje se neki dijelovi svijeta kao što je Europa još uvijek nisu oporavili. Zbog duboke recesije i poremećaja na financijskim tržištima centralne banke gotovo svih država odlučile su se na provođenje radikalnih poteza kojima su željele i još uvijek žele pomoći stabilizaciji gospodarske situacije u vlastitim zemljama. Te radikalne mjere dovode do naglih promjena u očekivanjima investitora na financijskim tržištima, koji zbog toga prebacuju ogromne količine kapitala iz jedne valute u drugu te time uzrokuju velike promjene u tečaju.
Jedna od tih promjena u očekivanjima je uzrokovala slabljenje dolara od 6% u samo dva tjedna. Naime, banke i investitori na financijskim tržištima očekivali su da će američka centralna banka početi dizati kamatnu stopu vjerojatno u lipnju ove godine, no iz izvješća sa sastanka čelnih ljudi centralne banke održanog u srijedu može se zaključiti da se početak dizanja kamatnih stopa najvjerojatnije odgađa do rujna.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi zbog toga američki dolar mogao oslabiti još nekoliko posto idućih nekoliko mjeseci, no nakon toga, kada se počne približavati datum dizanja kamatnih stopa u SAD-u, ponovno će doći do naglog jačanja američke valute. Budući da će u idućim godinama i centralne banke Japana, Švicarske, Velike Britanije te Europska centralna banka morati napraviti isti korak, gotovo je sigurno da će se tečajevi valuta nastaviti „divljati“.
