Menu
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize, pod naslovom "Između recesije i oporavka". Tema broja je Hrvatska u ciklusu Europskoga semestra...
"Iako se pad gospodarske aktivnosti tijekom 2014. godine usporio, Hrvatska je i šestu godinu zaredom ostala u recesiji. S prošlogodišnjim realnim padom od 0,4 posto, kumulativno u razdoblju od 2008. do 2014. godine izgubljeno je 12,5 posto realnoga bruto domaćeg proizvoda. Tijekom 2015. godine projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi. Unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu. Raspoloživi podaci za prvo tromjesečje upućuju na to da bi prva objava BDP-a predviđena za svibanj mogla pokazati blagu realnu godišnju stopu pada (-0,1posto), pri čemu najznačajniji negativan doprinos očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital.
Na valu oporavka u eurozoni očekujemo nastavak rasta izvoza roba i usluga te održavanje viška na tekućem računu platne bilance. Unatoč povećanju ponude kapitala iz inozemstva, ne očekujemo promjenu usporene dinamike rasta vanjskoga duga. Smanjenju vanjske ranjivosti doprinijet će nastavak procesa razduživanja u sektoru stanovništva i kreditnih institucija, dok će poduzeća kao i u 2014. godini nastojati doći do relativno jeftinijih inozemnih izvora financiranja. Daljnji rast vanjskoga duga države nastavio se novim izdanjem euroobveznica, čime je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice svojih potreba za refinanciranjem. Politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine, što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice. Ipak, usporedba s državama regije upozorava na povišenu osjetljivost na promjenu percepcije rizika kod investitora, što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države. Monetarna politika Hrvatske narodne banke ostat će dosljedna u očuvanju stabilnosti kune u odnosu na euro, a predah u neprekidnom klizanju tečaja EUR/HRK prema višim razinama započeo je početkom turističke predsezone. Središnja banka i sljedećih će mjeseci nastojati potaknuti oporavak putem osiguranja likvidnosti. Međutim, kao i prethodnih godina potvrdit će se njezin ograničen utjecaj jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika. Kreditna aktivnost poslovnih banaka blago se oporavila u posljednjem tromjesečju i na početku 2015. godine, ali to je posljedica plasmana prema državnim jedinicama te slabljenja kune u odnosu na švicarski franak u siječnju. Imovina banaka i tijekom 2015. godine bit će pod nepovoljnim utjecajem smanjene kreditne aktivnosti i rasta neprihodujućih kredita. Osobit izazov za financijski sektor predstavlja državna intervencija u gospodarstvo nakon siječanjske aprecijacije švicarskoga franka. Uvođenje administrativnoga tečaja pri otplati kredita vezanih uz franak smanjit će dobit bankarskoga sektora u 2015. godini, ali stabilnost bankarskoga sektora ostaje neupitna uz najvišu razinu adekvatnosti kapitala među novim članicama EU-a.
U fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga. S obzirom na izbornu godinu, teško je očekivati značajnije pomake. Namjere Vlade u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža doznat ćemo tijekom travnja u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je RH dužna dostaviti Europskoj komisiji u okviru tzv. Europskoga semestra. Očekujemo prihvaćanje oba dokumenata jer su uzroci, stanje i rješenja hrvatskih strukturnih slabosti već godinama poznati. Međutim, otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera", stoji u analizi iz RBA.
