“Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja cirkularne ekonomije koje uključuje proizvodnju električne i toplinske energije iz otpada. U EU se u 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnje obradi oko 78 milijuna tona otpada. Ta količina otpada može energetski zamijeniti 19 posto plina kojeg je 2012. iz Rusije uvezla EU. U Hrvatskoj se planira gradnja jednog takvog postrojenja, koja su sigurna po okoliš i zdravlje građana“, izjavio je danas ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na konferenciji “Hrvatsko-švedski Waste-2-Energy program razmjene“ na kojoj se govorilo o proizvodnji električne i toplinske energije iz otpada, navodi se u priopćenju…

Događaj su organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HEP, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u RH i Business Sweden – švedsko trgovačko i investicijsko vijeće. Naglasak konferencije bio je na iskustvima Švedske koja je europski lider u tom području.

Postrojenja za energetsku oporabu otpada važan su dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Europske unije. U tim se postrojenjima proizvodi toplinska i električna energija za približno 14 milijuna stanovnika Unije. Na području EU 2013. pokrenuta je gradnja 14 novih postrojenja. Korištenjem goriva iz otpada i miješanog komunalnog otpada kao energenta smanjuje se uvoz i ovisnost o fosilnim gorivima.

“Za poslovanje HEP-a u budućnosti važna je činjenica da kogeneracijska postrojenja za termičku obradu otpada uz primarni cilj proizvodnje toplinske energije, na održiv način smanjuju potrebu korištenja fosilnih goriva, što s jedne strane pomaže diversifikaciji energenata a s druge dovodi do značajnog smanjenja emisije stakleničkih plinova. Prepoznajemo svoju ulogu i odgovornost u realizaciji nacionalne energetske i okolišne politike, pa tako i u segmentu gospodarenja otpadom“, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić, ističe se u priopćenju.

Čak do 80 posto energije iz otpada može biti vraćeno u energetski sektor. Stoga se većina postrojenja za energetsku oporabu otpada gradi u velikim gradovima te su priključena na lokalnu energetsku mrežu, primjerice toplinsku, kako bi gubici energije bili minimalni. Činjenica da se ta postrojenja nalaze u blizini lokacija gdje žive ljudi najbolje govori o njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje. Za sve relevantne emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja, kontinuiranog mjerenja te obaveze nadzora i inspekcija.

“Prvo postrojenje za energetsku oporabu otpada sagrađeno je 1904. u Stockholmu, a danas diljem Švedske 32 postrojenja proizvode toplinsku energiju za 810.000 domaćinstava i električnu energiju za 250.000 kuća. Trenutno se 50 posto otpada iz domaćinstava pretvara u energiju. Samo u 2012. energetski je obrađeno 2.270.000 tona otpada”, kazao je viši savjetnik švedskog ministra za poduzetništvo i inovacije Stefan Noreén.

Iskustva država EU koje imaju jedne od najnaprednijih sustava gospodarenja otpadom poput Švedske pokazuju da se i kod odvojenog skupljanja korisnog otpada poput papira 85-90 posto reciklira, a 10-15 posto energetski iskorištava. Kod plastike je postotak recikliranja daleko niži te iznosi oko 35 posto, dok se 65 posto energetski oporabljuje. Stoga je za obradu dijela otpada koji se ne može reciklirati potrebno sagraditi centre za gospodarenje otpadom od kojih će pojedini sadržavati, između ostalog, i postrojenja za energetsku oporabu otpada, stoji u priopćenju.