Menu
Na ovogodišnjem Energy Investment Forumu, energetskoj konferenciji koja je održana danas u organizaciji Poslovnog dnevnika, prvi su put u Hrvatskoj javno nastupili predstavnici kompanija koje će istraživati nalazišta nafte i plina u Jadranu...
Pravo na eksploataciju dobili su Ina, konzorcij ENI-ja i Medoilgasa te konzorcij američkog Marathon Oil-a i austrijskog OMV-a. Cijelu konferenciju otvorili su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović.
"Vlada je jako zadovoljna pristiglim ponudama za istraživanje ugljikovodika na Jadranu, za što su interes pokazale kompanije s tri kontinenta. To jedan od naša tri ključna energetska projekta, a cilj nam je opskrbiti srednju i jugoistočnu Europu plinom i naftom. Naša energetska politika ne može se sputati zatvaranjem u državne granice, Hrvatska bi trebala postati investicijsko i energetsko središte jugoistočne Europe", rekao je ministar gospodarstva Vrdoljak.
"Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u RH, no mi možemo biti izvoznik energije i nema niti jednog razloga da to ne budemo! Tko to želi da građani, umjesto sadašnjih 450 dolara, plin ubuduće plaćaju po 250 dolara? I treba li zbilja gasiti Inu, Dioki i Petrokemiju kad imamo vlastite izvore plina", zapitao se Vrdoljak. "Nisam nikakav naftni lobist, samo želim riješiti ovu zemlju ovisnosti o uvozu. A što se tiče prozivki da premalo stimuliramo obnovljive izvore energije, reći ću da smo od 173 megavata u 2012. nakon mog preuzimanja ministarstva gospodarstva već u 2013. došli do 412 megavata i to je pomak kakav nema niti jedan drugi sektor, pa nema smisla zbog toga prozivati vladu", dodao je.
Govoreći o planiranom LNG terminalu na Krku, ministar Vrdoljak je napomenuo da se uz taj projekt vežu i plinovodi prema susjednim zemljama a čija je vrijednost još veća od samog terminala. Za LNG je, kaže, puno zainteresiranih i to ne samo za prodaju tehnologije, već i za zakup kapaciteta.
Tu je i projekt Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno dolazak plina iz kaspijskog bazena i priprema plinofikacije Crne Gore i BiH. Napokon, ne treba zaboraviti niti TE Plomin, investiciju tešku 800 milijuna eura.
"Vlada želi da o zaštiti mora u velikom poslu koji je ispred nas nešto kažu ljudi s referencama u ozbiljnim znanstvenim časopisima, a ne samo pripadnici nevladinih udruga, jer ovdje govorimo o milijardama eura investicija i tisućama radnih mjesta. Imali smo niz javnih rasprava, vrlo često nam se naglašava problem zaštite mora, no čudi me da skoro nitko ne spominje zaštitu voda u panonskom bazenu, koji se također eksploatira. Dogodi li se tamo neka nesreća, Slavonija ostaje i bez pitke vode i bez vode za navodnjavanje. Nitko ne voli Jadran više od mene, no ljubav prema moru ne može biti glavni argument, već bi svoje miljenje trebali dati stručnjaci. Treba upozoriti na problem ali i dati rješenja. Isto tako treba preuzeti neki rizik. A najveći je rizik po zajednicu ništa ne raditi, iako je to za svakog političara najlakše", rekao je Vrdoljak.
Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike izvijestila je da je u izradi studija utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije Jadrana , te da je zatvoreno prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. U fazi istraživanja, koja će trajati pet godina, očekuje se 50 do 150 milijuna eura ulaganja, a bude li tu rezultata slijedi faza eksploatacije od narednih 25 godina.
Hrvatska bi u konačnici mogla godišnje proizvoditi u ekvivalentu od 10 milijuna barela nafte što je deset puta više nego li sada, rekla je Dorić, podsjetivši da je proizvodnja nafte u RH od 2007. do 2013. pala za 28,5 posto a plina za čak 34,6 posto, i to zato jer nije bilo novih istraživanja.
