Menu
Slijedi li Hrvatskoj ekonomski bankrot, smanjivanje plaća, mirovina i izdvajanja za zdravstvo i postoji li način da se iziđe iz krize bez takvih mjera, u emisiji Nedjeljom u dva pokušala je odgovoriti ekonomistica Vedrana Pribičević...
Ekonomist mora biti neutralan, a građani moraju izabrati žele li više ili manje nejednakosti u svom društvu, smatra Pribičević. Po njezinim riječima, u zemljama u tranziciji često se događa da je lijeva opcija neoliberalna, desna više socijalistička. Tako su i neke mjere koje provodi naša vlada, kao smanjivanje poreza naprimjer, obilježje neoliberalnog primjera, kaže.
Kako bismo se izvukli iz krize, trebamo visoke stope rasta, uvjerena je ekonomistica te napominje da hitno moramo sustići prosjek EU-a. Nove članice rastu brzo, povećavaju prosjek i nama je to sve teže dostići.
Također jako važnim smatra i pomak koji će Hrvatska napraviti na ljestvicama konkurentnosti. Danas je kvaliteta naše infrastrukture kao u Namibiji, rekla je.
Prvi korak za izlazak iz krize je reforma javne uprave, poručuje Pribičević. Nagrađivanje zaposlenika za postignute ciljeve, ocjenjivanje zaposlenika, bonuse za one koji zaista dobro i uspješno rade veoma su važni za motivaciju zaposlenika.
Najsigurnji detektor za to tko koči reforme u zemlji je kada se počnemo plašiti neoliberalnim kapitalizmom i tržištem. Bojimo se konkurencije, što je totalno krivo i zapravo negativno jer nama je natjecanje u krvi te ne razumijem zašto političari ne dozvoljavaju da se natječemo, rekla je Pribičević.
Što se tiče očekivanog rasta BDP-a u sljedećoj godini, Pribičević ne gleda na to optimistično. Izvoz je kategorija BDP-a koja se nakon krize najbrže oporavlja. Izvoz raste – u redu, to je dobro, ali nije dovoljno a i to nije zasluga Vlade ili bilo kakve agencije. Nakon turističke sezone pojavljuje se obično ponovno optimizam i trljanje ruku, no ja mislim da je on naše prokletstvo resursa. Često govorimo da se radi o rentijerstvu, a ja se bojim da Hrvatska jako loše upravlja svojom rentom, kazala je.
Uvjerena je da bi građani trebali tražiti više od svojih političara i pritiskati vlast kako bi naše tržište bilo bolje, kako bi svatko dobro obavljao svoj posao.
Smanjivanje poreza na dohodak ne smatra važnim jer efekt će biti oko 2 posto povećavanja osobne potrošnje. To je lagano prilagođavanje, nije ništo veliko, nije neka porezna reforma.
Jedan od 'lijekova' bilo bi povećavanje prihoda, ali ne uvođenjem novih poreza, već oporavkom ekonomije. Kada ekonomija raste, raste dobit, ljudi se zapošljavaju i sve je lakše.
