Menu
Već je prva procjena o kretanju BDP-a u trećem kvartalu pokazala da je došlo do njegovog realnog pada za 0,5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a jučer objavljeni detaljniji podaci o BDP-u pokazuju strukturu takvog pada...
Tako je pad na strani ukupne potražnje zabilježen kod svih kategorija domaće potražnje, a najveći kod investicija u fiksni kapital, dok je rast istodobno zabilježen samo kod inozemnog dijela potražnje odnosno kod izvoza roba i usluga. Analiza po proizvodnoj metodi obračuna pokazuje da je manji broj grupa djelatnosti zabilježio rast bruto dodane vrijednosti nego u drugom kvartalu, a najveći je rast i to potaknut upravo izvozom, zabilježen kod prerađivačke industrije.
U prva tri kvartala zabilježen je pad BDP-a od 0,6%, a uzrokovan je nastavkom smanjivanja domaće potražnje, koja je, najviše pod utjecajem pada vrijednosti investicija u fiksni kapital, smanjena za približno 2%. Inozemna potražnja, mjerena vrijednošću izvoza roba i usluga, istodobno je povećana za 6,8% tako da je ukupna potražnja povećana za 0,6%. Međutim taj blagi rast ukupne potražnje popraćen je nastavkom prošlogodišnjeg rasta vrijednosti uvoza roba i usluga, odnosno blagim povećanjem pokrivenosti ukupne potražnje uvoznim robama i uslugama sa 29,7% na 30,6%, te stoga nije imao utjecaja na rast domaće proizvodnje, poručuju iz HGK.
Kod pojedinih je djelatnosti ipak zabilježen rast i to najveći kod prerađivačke industrije te stručnih, znanstvenih, tehničkih i ostalih uslužnih djelatnosti, dok je istodobno najveći pad zabilježen kod građevinarstva.
Europsku uniju je u prva tri kvartala obilježio relativno nizak rast od 1,3%, ali su trendovi ipak bili osjetno povoljniji nego u Hrvatskoj. Pritom su povećane sve kategorije potražnje, a najveća je stopa rasta i to od 1,3% zabilježena kod izvoza roba i usluga. Vrijednost uvoza roba i usluga istodobno je smanjena za 1,3% što je suprotno trendovima u Hrvatskoj. Proizvodna metoda obračuna BDP-a otkriva da je oporavak na razini EU zabilježen kod svih grupa djelatnosti pa i kod građevinarstva, osim kod financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja čija je bruto dodana vrijednost smanjena za 0,2%. To sugerira da su pozitivna kretanja gospodarske aktivnosti zabilježena u većini članica EU naime pad BDP-a nastavljen je jedino u Italiji, Cipru, Finskoj i Hrvatskoj.
"Iako je Europska unija u prva tri kvartala ove godine zabilježila blagi realan gospodarski rast od 1,3%, jedino u Italiji, Cipru, Finskoj i Hrvatskoj BDP nastavlja s padom. Na pad BDP-a u Hrvatskoj od 0,6% u prva tri ovogodišnja kvartala utjecao je nastavak smanjivanja domaće potražnje. Naznake oporavka očekujemo u idućoj godini, u kojoj bi daljnji pad BDP-a ipak trebao biti zaustavljen", stoji u komentaru direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića.
