Menu
Konačni podaci DZS-a o kretanju bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju ove godine potvrdili su preliminarne podatke odnosno godišnji realan pad gospodarstva od 0,5%, dvanaesto uzastopno tromjesečje. U odnosu na drugo tromjesečje bruto domaći proizvod nije zabilježio promjene, odnosno stagnirao je na istim razinama. Bruto dodana vrijednost u istom je tromjesečju također zabilježila realan godišnji pad od 0,5% pri čemu su negativna kretanja (dominantno uzrokovana trendovima u djelatnosti građevinarstva) ublažena pozitivnim kretanjima u djelatnostima vezanim uz turizam te rastom u prerađivačkoj industriji...
Promatrajući BDP sastavnice prema rashodnoj metodi, najznačajniji negativan doprinos u trećem tromjesečju došao je od rasta uvoza roba (+2,8%). Pad je također podržan i padom potrošnje kućanstava, državne potrošnje te investicija.
Potrošnja kućanstava koja u promatranom tromjesečju čini više od polovice ukupnog BDP-a zabilježila je realan pad od 1,1%. Navedena godišnja stopa pada značajno je viša u usporedbi s padom u prvoj polovici godine, a posljedica je kontinuirano negativnih kretanja na tržištu rada. Naime, niska zaposlenost uz istovremeno slabe izglede oporavka te smanjenje raspoloživog dohotka podržavaju razmjeno visoki pesimizam, odgodu potrošnje i nastavak procesa razduživanja. Stoga ne iznenađuje da sezonsko povećanje zaposlenosti u trećem tromjesečju nije uspjelo neutralizirati dugotrajne negativne utjecaje s tržišta rada što se moglo i vidjeti iz podataka o maloprodaji (realni godišnji pad trgovine na malo u odnosu na isto tromjesečje lani).
Državna potrošnja zabilježila je nešto blažu stopu pada u usporedbi s prethodnim tromjesečjima, -1,4%. Navedena sastavnica ograničena je fiskalnom prilagodbom i sve težim financiranjem tekućih obveza države što je za posljedicu imalo i daljnju odgodu javnih investicija, a izgledno je da ni investicije planirane za sufinanciranje od strane EU fondova nisu u većoj mjeri iskorištene. Stoga ne iznenađuje i nastavak pada investicija u fiksni kapital od 3,6%. S druge strane pad investicija, četvrto tromjesečje za redom, zasigurno je podržala činjenica o zakočenosti privatnih investicija nepoticajnim poduzetničkim okruženjem i nepovoljnim očekivanjima. Navedeno potvrđuje i nastavak pada u građevinarstvu koji se nalazi u dubokoj recesiji. Naime, bruto dodatna vrijednost u građevinarstvu i 23. tromjesečje za redom bilježi realan pad, i to -6,5% u odnosu na treće tromjesečje 2013. Posljednji put građevinarstvo je zabilježio rast BDV-a u četvrtom tromjesečju 2008. (+7,2%).
S druge strane, ipak ohrabruju podaci od rastu izvoza roba i usluga pri čemu je izvoz roba i usluga porastao je za 4,1%, uslijed rasta izvoza usluga za 2,9% te rasta robnog izvoza za 5,0%. Pri tome je najznačajniji pozitivan doprinos došao od izvoza usluga na što su i upućivali dobri rezultati fizičkih pokazatelja u turizmu (godišnji rast broja i noćenja turista u trećem tromjesečju). Rast uvoza roba i usluga u promatranom tromjesečju bio je blaži od izvoza roba i usluga (+3,2%).
"Na razini cijele 2014. ostajemo pri prognozi o padu gospodarstva i šestu godinu za redom po stopi od 0,8%. U prošlom i tekućem razdoblju učinjeni su tek minimalni pomaci nedovoljni za pokretanje rasta. Stoga u 2015. u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama. Naime, iako uočavamo pozitivne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznog rasterećenja dohodaka od rada, i dalje izostaju strukturne promjene koje bi jamčile trajno smanjenje javne potrošnje i povećanje učinkovitosti javnog sektora. Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslovnih aktivnosti", objavili su danas analitičari Raiffeisenbanka.
