Gospodarstvo na klimavim nogama: Prihodi od PDV-a pali za 6,8 posto

Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, ukupni prihodi konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci tekuće godine prikupljeni su u iznosu od 64,0 mlrd kuna, što je za 6,3% više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane opće države zauzimaju najviši udio od 34%...

U prvoj polovici godine prikupljeni su u iznosu od 21,7 mlrd kuna, što predstavlja godišnji rast od 19,7%, no prvenstveno je proizišao iz administrativno povećane stope obveznog zdravstvenog doprinosa s prethodnih 13% na 15%. Ovako značajan fiskalni učinak koji je polučila ova mjera (koja je u isto vrijeme uzrokovala snažan porast jedinične cijene rada) u suštini je svojevrsna kompenzacija za gubitak koji je generirao slabije prikupljen PDV.

U strukturi poreznih prihoda, PDV čini više od polovice ukupnih poreza, no u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je u iznosu od 18,8 mlrd kuna, što je 6,8% manje nego u istom razdoblju lani. Ovakvo smanjenje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza ima barem dva razloga: osim dugotrajne recesije koja je obilježena kontinuiranim smanjenjem osobne potrošnje tu je i efekt baznog razdoblja u kojem se tehnički razlikuje obračun i naplata PDV-a prije i poslije ulaska Hrvatske u EU. Naime, promjena metode ubiranja PDV-a nakon pristupanja EU na prodajnom mjestu umjesto pri uvozu, svakako je donijela značajan jednokratni gubitak prihoda. S druge strane, izostao je očekivani povoljan ishod zbog baznog učinka glede uvođenja fiskalnih blagajni, ali i povećanja međustope PDV-a s 10% na 13% (od siječnja ove godine). Očito su prevagnuli negativni efekti.

Ukupni rashodi konsolidirane opće države u prvoj polovici godine zabilježili su neznatan godišnji pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,3%). Sve važnije kategorije rashoda u promatranom razdoblju su zabilježile nominalni međugodišnji pad osim rashoda za kamate (koji su rasli 10,7% godišnje) te rashodi za dane pomoći koje su zabilježile razinu od visokih 2,9 milijardi kuna u prvih šest mjeseci (od toga se 2,3 mlrd kuna odnosi na troškove doprinosa RH u proračun EU).

U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (42%), rashodi za zaposlene (25%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (10%). Obzirom na konvergencijske uvjete u okviru EDP procedure, za očekivati je da će jesenski rebalans proračuna donijeti novi prijedlog za smanjenje fiskalnog deficita, uzimajući u obzir rigidnu strukturu javnih rashoda koju apsolutno treba promijeniti na način da se iz sfere neproduktivnih izdataka veća količina sredstava preusmjeri u razvojne projekte sufinancirane iz EU fondova. Osim toga, treba uzeti u obzir i trošak najavljene reforme u sustavu oporezivanja dohotka, stoga naša projekcija fiskalnog deficita za ovu godinu i dalje ostaje na razini od 4,8% procijenjenog BDP-a (prema ESA 95 metodologiji), objavili su RBA analitičari.