Menu
U lipnju su indeksi pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača porasli, a analitičari Raiffeisenbanke očekuju njihov daljnji uspon i u srpnju, zahvaljujući najavama promjena u poreznom sustavu, koje bi trebale povećati realni raspoloživi dohodak stanovništva...
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za lipanj pokazuju rast indeksa pouzdanja potrošača (IPP) za 3,7 bodova u odnosu na svibanj, na minus 34,7 bodova. Indeks raspoloženja potrošača (IRP) porastao je, pak, za 3,4 boda, na minus 23,7 bodova, dok je indeks očekivanja potrošača (IOP) porastao za 6 bodova, na minus 44,2 boda.
Ti podaci pokazuju izvjesna poboljšanja sva tri kompozitna indeksa, premda se još uvijek nalaze duboko ispod granične pozitivne vrijednosti, s izrazito velikim odmakom od pozitivne nule, navode analitičari Raiffeisenbanke u osvrtu na podatke HNB-a.
Naime, vrijednosti tih indeksa mogu se kretati u rasponu od minus 100 do 100 bodova, pri čemu veće vrijednosti indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upućuju na porast očekivanja ispitanika.
Analitičari RBA i u idućem mjesecu očekuju nastavak rasta optimizma, što će dobrim dijelom biti rezultat najave novih poreznih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka.
„Ukoliko se ostvare prve neslužbene najave iz Ministarstva financija prema kojima se planira povećanje neoporezivog dijela dohotka - sa sadašnjih 2.200 kuna na 2.400 ili 2.600 kuna - uz prebacivanje najviše porezne stope od 40 posto na plaće iznad 13.200 kuna, nedvojbeno će se povećati realni raspoloživi dohodak sektora stanovništva“, poručuju analitičari RBA.
Međutim, pitanje je, upozoravaju, može li takva mjera fiskalne politike biti značajnije poticajna za gospodarski rast u smislu očekivanog povećanja osobne potrošnje jer će, smatraju, dobar dio građana iz većih sredstava prvo podmiriti dospjele neplaćene obveze i akumulirane dugove.
„Za sloj novčano-suficitarnih građana opcija štednje ostaje sasvim izgledna jer u nestabilnim gospodarstvima, koje prati i česta izmjena poreznog zakonodavstva, rasterećenje dohotka zasigurno neće u cijelosti završiti u krajnjoj potrošnji“, smatraju analitičari RBA.
Ističu i to da bi smanjenje porezne presije svakako moglo biti poticajno, ali je još uvijek nejasno kako će se u državnom proračunu kompenzirati trošak gubitka poreznih prihoda.
„Za promjenu, mogla bi se naći ušteda na rashodnoj strani“, zaključuju analitičari RBA u osvrtu na podatke o rastu indeksa optimizma potrošača.
