Menu
Nakon zračnih napada na Pojas Gaze, Izrael je sad pokrenuo i svoje pješaštvo s konačnim ciljem uništenja postrojenja s kojih ekstremisti iz Hamasa raketiraju izraelsko stanovništvo. No iako su oči Izraela ali i ostatka svijeta usredotočene na vojne akcije u ovom dijelu Bliskog istoka, mnoge u zemlji zanimaju i gospodarske posljedice...
I do početka velike kopnene ofenzive na Obalu Gaze posljednja eskalacija je stajala više od jedne milijarde šekela, oko 200 milijuna eura. Eitan Avriel iz ekonomskog časopisa "The Marker" smatra da to još nisu svi troškovi koji će Izraelskoj vladi "sjesti" na račun. Npr. Vlada financira i plaće onih roditelja koji moraju ostati kod kuće kako bi pazili na svoju djecu koja bi inače, da nema sukoba, sada bila u nekom ljetnom taboru. "Vlada je već sad pripremila više od 400 milijuna šekela za pomoć dijelovima zemlje uz Obalu Gaze", kaže Avriel. No najveći gospodarski gubitak zemlji prijeti na višoj razini. Potrošnja se gotovo prepolovila, neki dijelovi zemlje uopće ne funkcioniraju. "U Ašdodu, Aškelonu i Zderotu je prodaja pala 60-70 posto, u Tel Avivu za jednu trećinu", govori Avriel.
No najveći pad potrošnje prouzročio je izostanak turista. "U ljetnim mjesecima se obično ostvaruje 40 posto godišnjeg prometa a sada bilježimo potpuni prekid prodaje aranžmana i mnoga otkazivanja", govori Josi Fatel iz Udruge turističkih djelatnika Izraela. Turistička branša već sad bilježi gubitke kao za vrijeme rata u Libanonu 2006. i zato se udruga turističkih radnika obratila Vladi za pomoć u socijalnom zbrinjavanju radnika koji su zbog krize morali biti poslani na neplaćeni odmor. No najnovija kriza je otvorila i neka druga pitanja koja ispod površine tinjaju već godinama. Raketiranje glavnog državnog aerodroma Ben Gurion koji pokriva Tel Aviv, Jeruzalem i cijeli sjeverni i središnji Izrael, pokrenulo je zahtjeve turističke braše za otvaranjem alternativne zračne luke usred pustinje Negev. Trenutno se letovi s Ben Guriona preusmjeravaju prema Jordanskoj metropoli Amanu ili čak na Cipar.
Dosadašnja ofenziva na Pojas Gaze pogađa isključivo trgovački sektor i srednje i malo poduzetništvo. No na kraju cjelokupno gospodarstvo trpi uslijed pada potrošnje. "Kada trgovci manje prometuju, plaćaju i manje poreza koji se na kraju prebacuje na ostale građane. Ekonomisti poput Avriela se pribojavaju što će biti s proračunom za sljedeću godinu kada će vojska, koja je ionako već zatražila povećanje budžeta od 1,8 milijardi eura , sigurno tražiti još sredstava kako bi kompenzirala sadašnje akcije", strahuje Avriel. On kao i ostali stručnjaci procjenjuju da će se rupe u proračunu kompenzirati kraćenjima u socijalnom sektoru i da će na kraju ceh platiti "mali čovjek".
Izvor: Deutsche Welle
