Menu
Predstavnici Svjetske banke navode da je Hrvatska jedina zemlja od novih članica Europske unije koja će u 2014. imati pad BDP-a, ali se vide i prvi znakovi oporavka...
Od početka godine raste izvoz i industrijska proizvodnja, u lipnju se vide i znakovi smanjivanja nezaposlenosti koja nije posljedica turizma. Za iduću godinu predviđaju nam rast od najmanje 1 posto.
Ima nekih pozitivnih elemenata koji daju nadu da će se sitacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu. Međutim mi za ovu godinu procjenjujemo ipak nastavak recesijskih kretanja iako manji nego prethodnih godina, poručila je Sanja Madžarević Šujster, starija ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku.
Istodobno prognoza za preostalih deset 'novih' članica EU-a iznosi 2,6 posto, što predstavlja gotovo udvostručeni gospodarski rast u odnosu na 1,4 posto iz 2013. godine.
U Svjetskoj banci naime ovogodišnju prognozu uglavnom temelje na učincima nastavka fiskalne konsolidacije, koji će kratkoročno negativno utjecali na stopu rasta, ali dugoročno bi to trebala biti prilika za rast hrvatskog gospodarstva. "Pad očekujemo zbog toga što Vlada treba nastaviti raditi na fiskalnoj konsolidaciji i dostizanju ciljeva iz procedure prekomjernog deficita, što će imati svoj vrlo pozitivan aspekt - s jedne strane će smanjiti hrvatske ranjivosti, a s druge strane će dati sigurnost investitorima da će makroekonomska stabilnost biti održana. Vidimo isto tako veliku priliku za Hrvatsku u činjenici da će se ispunjavanjem posebnih preporuka Europskog vijeća nastaviti rad na strukturnim reformama, što isto tako može dati pozitivan doprinos rastu u slijedećim godinama", naglasila je Mađarević Šujster.
Na prihodovnoj strani prostor postoji u području direktnih poreza gdje, prema njezinim riječima, Hrvatska relativno malo prikuplja prihoda. U tom su području i preporuke Europskog vijeća da se radi na uvođenju jednog modernog poreza na imovinu, uz redefiniranje sadašnjih fragmentiranih poreza i nameta koje naplaćuju što lokalna što nacionalna država. S druge strane, prostor postoji i u smanjenju izuzeća od plaćanja direktnih poreza, porezna na dobit ili dohodak, kako bi se u stvari ta efektivna stopa i povećala, kazala je Mađarević Šujster te dodala da prostora u području indirektnih poreza nema jer su oni već sada prilično visoki u Hrvatskoj.
Iako u Svjetskoj banci i dalje za Hrvatsku, kao jedinu od promatranih 11 članica EU u 2014. očekuju negativnu stopu rasta, Mađarević Šujster je istaknula da se trendovi poboljšavaju i nadamo se da će se ove prilike iskoristiti, kao i EU fondovi, koji također mogu dati veći doprinos rastu. Naše procjene su da u 2015. godini Hrvatska ostvaruje rast, i to prilično visok, preko 1 posto.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, komentirajući prognoze Svjetske banke, rekao je kako je Hrvatska nova članica EU-a, a sve druge zemlje s kojima se uspoređujemo od sedam do deset godina već koriste izdašna sredstva EU i različite druge programe pomoći. "To je ono što je njihova prednost i ne treba se čuditi što Hrvatska pomalo kasni, ali je sigurno da ćemo dostići te zemlje", rekao je Grčić u izjavi novinarima nakon otvorenja radova na projektu Osijek.
Ustvrdio je kako je riječ o novcu koji će se uliti u hrvatsko gospodarstvo i sigurno doprinijeti oporavku, ali i upozorio kako taj oporavak neće biti moguć bez investicija privatnog sektora.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je kako su očekivanja u Vladi uvijek za nijansu optimističnija nego od institucija poput Svjetske banke. Dodao je kako vjeruje da je dosta toga odrađeno i da je najlošije razdoblje iza nas, a da slijedi vrijeme rasta i novoga zapošljavanja.
