Menu
Prema prvim podacima DZS-a bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine bio realno manji za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2013. godine, što je blago povoljnije od naših očekivanja (-0,5%)...
Iako kretanja po komponentama potrošnje još nisu poznata (konačno izvješće bit će objavljeno 10. lipnja), ekonomski indikatori za prvo tromjesečje upućuju na zaključak da je u prvom tromjesečju negativan doprinos došao prvenstveno od investicija i osobne potrošnje dok su nepovoljna kretanja ublažena neto pozitivnim doprinosom izvoza roba i usluga te nastavkom potrošnje države, na što je upućivao i rast proračunskih rashoda u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Osobna potrošnja, ujedno i najveća sastavnica BDP-a, pod snažnim je utjecajem nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada (zaposlenost je u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje pala za 2%, a nezaposlenost i stopa nezaposlenosti porasli, realna plaća blago je stagnirala ali je u istom razdoblju kuna oslabjela približno 0,9%) što je vidljivo iz nastavka pada u trgovini na malo prema izvornim indeksima (-0,3%). Stoga očekujemo i blagi pad ove sastavnice BDP-a. Očekujemo i nastavak pada investicija na što osobito upućuju podaci iz građevinarstva. S druge strane unatoč bitno manjem priljevu u državni proračun, država je nastavila s potrošnjom potvrđujući nizak reformski kapacitet kreatora ekonomske politike. Neto pozitivan doprinos izvoza roba i usluga za sada potvrđuju preliminarni podaci o vanjskotrgovinskog razmjeni budući da je u uvjetima izostanka inflatornih pritisaka robni izvoz nominalno brže rastao od uvoza što se može objasniti i oporavkom država koji su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske pa je porasla i njihova potražnja, objavili su RBA analitičari.
Na razini cijele 2014. sve je izgledniji pad gospodarstva u rasponu 0,5 do 1 posto. Naime, privatne investicije zakočene su nepoticajnim poduzetničkim okruženjem dok su javne investicije uvelike ovisne o inozemnom kapitalu i sposobnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. U oba slučaja upitna je spremnost najavljivanih projekata u uvjetima relativno malih administrativnih kapaciteta. Iako nešto sporijom dinamikom, osobna potrošnja na razini cijele godine nastavit će padati budući da je opterećena smanjenjem zaposlenosti, visokim pesimizmom, nastavkom procesa razduživanja i smanjenjem raspoloživog dohotka. U srednjoročnoj perspektivi osobna potrošnja neće biti predvodnik već sljedbenik rasta gospodarstva. To i dalje umanjuje potrebu za uvozom roba pa će vanjskotrgovinska ranjivost mjerena saldom na tekućem računu biti i dalje na niskim razinama što otvara priliku jačanja konkurentnosti izvoznog sektora odnosno priliku za stvaranje preduvjeta za razvoj konkurentne industrije (s visokom dodanom vrijednošću) koja bi zamijenila dio uvoza, ali i koja bi bila konkurentna na tržištu EU i na trećim tržištima, objavili su RBA analitičari.
Godine za nama na tom polju nisu donijele napredak pa ni u 2014. ne očekujemo značajniji rast izvoza već što više prijeti opasnost od visoko-konkurentnog slobodnog tržišta. Ipak, ne isključujemo mogućnost da se u slučaju oporavka gospodarstava regije i EU pojača izvoz Hrvatske i time ublaži negativna kretanja odnosno približi Hrvatsku stopi od 0 posto odnosno stagnaciji. Pozitivan doprinos i dalje očekujemo od izvoza usluga (turizma) čiji bi prihodi i ove godine trebali rasti (oko 3%), stoji u priopćenju Raiffeisen analitičara.
