Menu
Izravna inozemna ulaganja u Hrvatskoj u prošloj su godini iznosila 436,9 milijuna eura, što je gotovo 60 posto manje nego godinu dana ranije, pokazuju danas objavljeni preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB)...
Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku lani su tako bila 618,1 milijun eura manja nego u 2012. godini ili 58,58 posto manja.
Naime, 2012. godine izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila 1,05 milijardi eura, godinu ranije 1,1 milijardu eura, a niža od prošlogodišnjih bila su ulaganja u 2010. godini kada su iznosila 370 milijuna eura.
HNB-ova statistika za prošlu godinu pokazuje da su vlasnička ulaganja iznosila 518 milijuna eura, ulaganja koja se odnose na ostala ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite te valute i depozite) oko 139 milijuna eura, dok se kod zadržanih zarada bilježi odljev u iznosu od 219,9 milijuna eura.
Analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a, u kojem iznose podatke za posljednje tromjesečje prošle godine, navode kako su inozemna izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku u zadnjem lanjskom kvartalu iznosila samo 200 milijuna eura, od čega se oko jedne četvrtine odnosi na pretvaranje duga u kapital pojedinih poduzeća.
"Isključi li se njihov utjecaj, nova vlasnička ulaganja uglavnom su ostvarena u djelatnostima financijskog posredovanja (kuće za leasing), poslovanja s nekretninama i telekomunikacijama. Osim toga, u posljednjem tromjesečju 2013. zabilježene su negativne zadržane zarade, prije svega u djelatnostima financijskog posredovanja i proizvodnji naftnih derivata, kao posljedica negativnih poslovnih rezultata domaćih poduzeća u vlasništvu nerezidenata", navode analitičari središnje banke.
Naime, kako napominju, na zadržane zarade kod izravnih ulaganja u Hrvatsku, kao i izravnih ulaganja u inozemstvo, utjecalo je i vrijednosno usklađivanje imovine koju naftna kompanija Ina ima u Siriji.
Tako i podaci iz statistike središnje banke pokazuju da je prošle godine u djelatnosti proizvodnje naftnih derivata zabilježen odljev u iznosu od 119,6 milijuna eura, a još se nešto veći odljev, u iznosu od 230,7 milijuna eura, bilježi u bankarskom sektoru, odnosno djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova.
Najviše su pak stranci prošle godine ulagali u poslovanje nekretninama, u što se slilo 185,3 milijuna eura, te u ostale poslovne djelatnosti, 156,8 milijuna eura, i vlasnička ulaganja u nekretnine gdje je zabilježen iznos od 138,8 milijuna eura.
Promatrano po zemljama, najviše inozemnih ulaganja pristiglo je prošle godine iz Nizozemske, u visini do 152,8 milijuna eura, a potom iz Njemačke 123,8 milijuna eura.
Istodobno, najveći se odljev inozemnih ulaganja bilježi kod Mađarske, u visini od 171,3 milijuna eura.
U proteklih 21 godinu, od 1993. do 2013. godine, ukupno su stranici u Hrvatsku uložili 26,8 milijardi eura.
U tom je razdoblju Hrvatska najveći godišnji iznos inozemnih ulaganja zabilježila 2008. kada su stranci u Hrvatsku uložili više od 4,05 milijardi eura. Najmanji je pak iznos, izuzme li se razdoblje od 1993. do 1995. kada su ulaganja bila manja ili tek nešto iznad sto milijuna eura godišnje, zabilježen 2010. kada se u Hrvatsku iz inozemstva uložilo 370 milijuna eura.
Najveći se dio inozemnih ulaganja u proteklih više od 20 godina odnosio na bankarski sektor, jer je u djelatnost financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, uloženo 8,5 milijardi eura, što je gotovo trećina ukupnih stranih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2012.
Po visini inozemnih ulaganja u tom razdoblju slijedi trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s iznosom od 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s 2,1 milijarda eura, pošta i telekomunikacije s 1,7 milijardi eura, proizvodnja naftnih derivata s 1,5 milijardi i dr.
Po zemljama, prednjače ulagači iz Austrije s iznosom ulaganja od 7,1 milijarde eura, Nizozemske 3,3 milijarde eura, Njemačke sa 3,2 milijarde eura, te Mađarske s 2,3 milijarde eura.
