Menu
Bruto domaći proizvod je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio nešto manji godišnji pad nego u drugom tromjesečju, što je u skladu s našim očekivanjima. Prema prvoj procjeni DZS-a BDP je u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini pao za 0,6 posto...
Na razini cijele godine BDP se realno smanjio za 2 posto. Iako podaci po sastavnicama nisu još poznati (konačni podaci bit će objavljeni 10. ožujka) očekujemo da je negativan doprinos došao od svih komponenti BDP-a.
Potrošnja kućanstava (osobna potrošnja), koja u strukturi BDP-a ima udio od gotovo 60 posto, mogla bi nakon blagih godišnjih stopa rasta u drugom i trećem tromjesečju, zabilježiti realan pad. Na navedeno ukazuju podaci o prometu u trgovini na malo (realan pad) kao i podaci s tržišta rada (porast nezaposlenosti pad zaposlenosti), a uz smanjenje raspoloživog dohotka nastavio se i proces razduživanja sektora stanovništva. Negativan doprinos očekujemo i od potrošnje države obzirom da su u posljednjem tromjesečju nominalni rashodi središnje države na godišnjoj razini blago smanjeni. Iako sezonski prilagođeni podaci o industrijskoj proizvodnji ukazuju na blagi rast oni bi tek mogli ublažiti negativna kretanja koja se i dalje nastavljaju u sektoru građevinarstva. Ne očekujemo pozitivan doprinos niti od investicija (u najboljem slučaju neutralan). U posljednjem su prošlogodišnjem tromjesečju kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dodatno pogoršana uz značajno veći nominalni pad robnog izvoza od uvoza. Navedena kretanja bila su dodatno opterećena poprilično visokim pesimizmom potrošača i proizvođača što negativno utječe i na potrošnju, proizvodnju i investicije.
U 2014. godini ne očekujemo oporavak nego u najboljem slučaju očekujemo stagnaciju gospodarske aktivnosti. Potrošnja privatnog sektora sputana je procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, odnosno rastom nezaposlenosti, smanjenjem zaposlenosti i raspoloživih realnih dohodaka kućanstva, stoga očekujemo blagi negativan doprinos osobne potrošnje. Obzirom da je država ove godine ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u kojem će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine i time će poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doći izvana. S obzirom na iscrpljenost potencijala za rast prihoda proračuna najveći dio prilagodbe očekujemo na rashodovnoj strani, pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2014. godini. Nadalje, investicije u trajnu imovinu ovise o investicijskoj klimi i fiskalnom opterećenju. U uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti, stoga očekujemo stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi pozitivan doprinos od investicijske aktivnosti. Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, pa ni u slijedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba. Negativan doprinos izvoza roba mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju. Naime, visokofrekventni pokazatelji ukazuju i da je u posljednjem tromjesečju došlo do usporavanja aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje.
Dugotrajna recesija u gospodarstvu u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora (brodogradnja, naftno-kemijska industrija) i izlaska iz Cefte što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza. Navedeno se naravno osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad, objavili su RBA analitičari.
