Menu
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u ovoj godini očekuje pad hrvatskog BDP-a od oko 0,75 posto, u sljedećoj godini očekuje skroman oporavak, ali i upozorava da su rizici vezani uz oporavak i dalje visoki, a izgledi za rast u srednjoročnom razdoblju ovise o naporima usmjerenim na poboljšanje konkurentnosti, ističe Misija MMF-a u danas objavljenoj izjavi nakon završetka posjeta Hrvatskoj...
Ocjenjuju kako su hrvatske vlasti ostvarile dobrodošao napredak na području strukturnih reforma, ali i kako je potrebno osigurati intenziviranje tih napora. U vezi predstojeće procedure prekomjernog manjka smatraju kako bi se bolje usmjeravanje subvencija i socijalne pomoći, mirovinska reforma, povećanje efikasnosti PDV-a i jačanje oporezivanja imovine mogli iskoristiti kao elementi prilagodbe.
Hrvatska je ušla u petu godinu recesije, a članovi Misije očekuju pad realnog BDP-a od oko tri četvrtine posto (0,75 posto) u 2013., u okružju potrošnje i privatnih investicija koji se i dalje smanjuju.
"U skladu s projekcijom, skroman oporavak se očekuje u 2014. na temelju poboljšanih eksternih izgleda i većih investicija financiranih iz javnih izvora. Međutim, rizici vezani uz oporavak i dalje su visoki", navodi se u izjavi članova Misije koji su u Zagrebu boravili od 30. listopada do 6. studenoga.
Misiju je predvodio njen voditelj Johannes Wiegand, održali su sastanke s predstavnicima hrvatskih vlasti, Hrvatske narodne banke (HNB), poslovne zajednice, sindikata i međunarodne zajednice, a izjava je objavljena danas na internet stranicama MMF-a i u hrvatskom prijevodu na web stranicama HNB-a.
Misija kao rizike za oporavak navodi kako bi sporiji rast od očekivanog u europodručju mogao nastaviti djelovati ograničavajuće na inozemnu potražnju. Pooštreni uvjeti inozemnog financiranja i/ili povećanje premije osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku mogli bi povećati troškove financiranja države i privatnog sektora, a odgoda provedbe strukturnih reformi može negativno utjecati na poslovno raspoloženje i smanjiti investicije, dok pozitivnim ocjenjuju moguće poboljšanje raspoloženja zbog ulaska u Europsku uniju.
Misija MMF-a ocjenjuje i kako izgledi za rast u srednjoročnom razdoblju ovise o naporima usmjerenim na poboljšanje konkurentnosti.
"Očekuje se da će se domaća potražnja oporaviti kad se normaliziraju razine duga privatnog sektora, iako je i dalje neizvjesno kada će do normalizacije doći. Međutim, Hrvatska će svoj potencijal za rast ostvariti u cijelosti samo ako snažno pojača izvoz i postane atraktivnije odredište za investicije. Strukturne su reforme potrebne da bi se poboljšala konkurentnost", naglašavaju iz MMF-a.
Vezano za fiskalnu politiku ističu kako Vlada poduzima napore za obuzdavanje proračunskog manjka u ovoj godini, nastavljajući djelovati u smjeru dobrih konsolidacijskih koraka poduzetih u 2012.
"U ovoj fazi manjak proračuna opće države u 2013. prema projekciji iznosi oko 5,5 posto BDP-a (na gotovinskom načelu), u usporedbi s planiranim manjkom od 3,6 posto. U skladu s tim, očekuje se da će javni dug premašiti 60 posto BDP-a prije kraja godine", navodi se u izjavi Misije.
Napominju kako je rast manjka uz ostalo rezultat slabijeg rasta nego što je izvorno bilo predviđeno i odgovarajućeg podbačaja prihoda, većih rashoda za kamate zbog preuzimanja dugova restrukturiranih i/ili privatiziranih poduzeća u državnom vlasništvu te podmirivanja dospjelih nenaplaćenih obveza u sektoru zdravstva.
Gotovo podjednako velik manjak predviđa se u vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014.-2016., iako u sklopu proračuna može doći do njegove promjene, navodi se u izjavi.
"Predstojećom procedurom pri prekomjernom manjku (EDP) Europske komisije bi se moglo osigurati vrlo potrebno fiskalno sidro, pod uvjetom da ona bude podržana obvezujućim ispunjavanjem obveza utvrđenih politikom. Pri definiranju dinamike prilagodbe u okviru EDP-a potrebno je ostvariti razumnu ravnotežu između uspostavljanja kredibiliteta politike, s jedne strane, i izbjegavanja pretjerano brzog pooštravanja u okružju smanjivanja duga privatnog sektora, s druge strane. Bolje usmjeravanje subvencija i socijalne pomoći, mirovinska reforma, povećanje efikasnosti PDV-a i jačanje oporezivanja imovine mogli bi se iskoristiti kao elementi prilagodbe", ističu članovi Misije MMF-a.
Podsjećaju i kako je, uslijed visoke euroizacije i s njom povezanih kontrakcijskih efekata koje bi devalvacija mogla prouzročiti, sidro monetarne politike tečaj vezan uz euro.
U sklopu ograničenja koja su zadana tim monetarnim okvirom, središnja je banka primjereno nastojala održati uvjete povišene kunske likvidnosti na domaćem tržištu. U bankarskom sektoru se i dalje bilježe visoke rezerve kapitala i likvidnosti, iako krediti privatnom sektoru stagniraju, a loši krediti su porasli na oko 15 posto.
Također se ističe kako središnja banka upotrebljava makrobonitetne instrumente zajedno s programima kreditiranja pod pokroviteljstvom državne razvojne banke kako bi potaknula rast kredita.
Ovi su napori dobrodošli, pod uvjetom da se povezanim potencijalnim fiskalnim i bankovnim kreditnim rizicima pažljivo upravlja, napominju članovi Misije.
Ocjenjuju i kako su hrvatske vlasti ostvarile dobrodošao napredak na području strukturnih reforma, ali i kako je potrebno osigurati intenziviranje tih napora.
"Posebno, vlada je ublažila ograničenja vezana uz zapošljavanje, smanjila poticaje za prijevremeno umirovljenje, uvela postupak izvansudske nagodbe za insolventna društva i restrukturirala nekoliko poduzeća u državnom vlasništvu. Hvalevrijedni pomaci su također ostvareni u privatizaciji. Međutim, daljnji su koraci potrebni kako bi se povećala sposobnost prilagodbe tržišta rada, poboljšala participacija tržišta rada - uključujući ubrzavanje mirovinske reforme - zaštitilo predvidljivo regulatorno okružje i osnažila poslovna klima", zaključuje se u izjavi Misije MMF-a nakon posjeta Hrvatskoj.
