Menu
Nešto više od 65 posto hrvatskih građana redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 432 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj u 2013. koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe...
Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune, pokazalo je istraživanje koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, u sklopu šireg istraživanja za regiju srednje i istočne Europe (CEE) - Barometar štednje Erste grupe.
Većina hrvatskih građana odlučuje se pritom za klasičnu štednju, slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja, pokazalo je istraživanje.
Kao primarni motiv štednje hrvatski građani navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija.
Zanimljivo je istaknuti da čak 42 posto ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68 posto, nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka, navodi se priopćenju.
U regiji srednje i istočne Europe (CEE), koja obuhvaća Austriju, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Srbiju i Slovačku, štednja je važna za više od dvije trećine građana, pri čemu najviše štede Austrijanci, dok Rumunji i Srbi štede najmanje.
Zanimljivo je također istaknuti i da približno trećina građana u Hrvatskoj i u Srbiji uopće ne štedi, pokazalo je među ostalim najnovije istraživanje.
