Menu
U Srbiji posluje oko 220 hrvatskih tvrtki, priča je to koju slušamo godinama. No realnost je drukčija. Zbog recesije i brojnih administrativnih barijera danas samo njih 50 uspješno posluje. Među njima su veliki sustavi poput Agrokora, Nexe grupe, Atlantica, Podravke, Kraša ili Badela 1862...
Jedna od uspješnih tvrtki na srbijanskom tržištu je Rotografika iz Subotice iz sustava Radin grupe iz Svete Nedelje. Osnovna joj je delatnost proizvodnja časopisa raznog reklamnog papira, flajera i knjiga. Zaposlenici su uglavnom iz subotičkoga kraja. Kada je riječ o poslovnoj klimi, u Rotografici prednost bi dali Srbiji u odnosu na Hrvatsku, javlja HRT.
"Smatram da je trenutačno ipak u Srbiji povoljnija klima za poslovanje, jednostavno troškovi su manji. Kad se uspoređujemo s našom majkom tvrtkom u Zagrebu, ipak imamo manje troškove", kaže Ljubiša Vuletić, direktor Rotografike iz Subotice.
Prije nekoliko godina Samoborski DIV proširio je posao i na Srbiju kupivši tvrtku MON DIV u mjestu Svrljig. Smatra se da je to jedna od najuspješnijih privatizacija u toj zemlji. Tvrtka koja se bavi proizvodnjom kolosiječnog pribora za željeznice danas zapošljava oko 400 ljudi. Njihovi proizvodi svoje mjesto još nisu našli na srbijanskom tržištu. Ali zato izvoze, među ostalim i u Njemačku. Unatoč recesiji dobro posluju.
"Nismo otpuštali radnike, plaće su stabilne, nismo imali situaciju da plaće padaju", objasnio je Ivan Puletić, generalni direktor MIN DIV-a.
No nije sve tako sjajno. Badel 1862 među prvim je hrvatskim tvrtkama koje su u Srbiji obnovile proizvodnju. Susreće se s problemima kao i druge tvrtke, posebno prozivođači iz Hrvatske.
"Prije svega ekonomska situacija je loša, nezaposlenost je velika, kao i inflacija, deprecijacija dinara, sve to utječe na naše tečajne prilike. Drugi je problem to što je naša roba akcizna, veliki su nameti za akcizu koju morate platiti u roku od 15 dana a naplata od trgovačkih društava je 100-120 dana", izjavio je Mirko Babić, direktor predstavništva Badela 1862 u Srbiji.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih hrvatske tvrtke ne dolaze u većem broju na ovo tržište - uz recesiju - jesu i loša iskustva na javnim natječajima. Zbog netransparentnosti postupaka ostajale su bez posla iako su nudile najbolje uvjete, javlja HRT.
