Menu
Hrvatska mora ubrzati provedbu programa strukturnih reformi, koji je presudan da bi se ponovno pokrenuo rast, iskoristile sve prednosti pristupanja EU i poboljšali srednjoročni izgledi, a, unatoč poteškoćama, treba nastaviti provoditi postupnu fiskalnu konsolidaciju, poručila je Misija Međunarodnog monetarnog fonda u zaključnoj izjavi nakon posjeta Hrvatskoj od 20. do 25. veljače...
"Nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru i planirane reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru; međutim, potrebna su daljnja poboljšanja i brza provedba reformi, s težištem u početnom razdoblju, kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U financijskom je sektoru važno nastaviti održavati dobru ravnotežu između očuvanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta", navodi se u izjavi Misije MMF-a koja pozdravlja namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013.
Misija je podržala i "planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina".
"Važno je da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovici 2013. kako bi što prije ostvarile koristan učinak", navodi se u zaključnoj izjavi članova Misije MMF-a koja je danas objavljena na web stranicima MMF-a, a prijevod te izjave na svojim je internet stranicama objavila Hrvatska narodna banke.
Gospodarski su se uvjeti pogoršali od sredine 2012. godine. BDP se vjerojatno smanjio za 1,8 do 2 posto u 2012. u uvjetima slabe inozemne potražnje, nastavka smanjenja duga stanovništva i poduzeća te rastuće nezaposlenosti koja potkopava pouzdanje potrošača, procjenjuju MMF-ovci.
Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravovremenoj realizaciji planiranih velikih ulaganja javnog sektora. Međutim, napominju članovi Misije, moguće kašnjenje u njihovoj provedbi, iznenađenja vezana uz negativan rast u zemljama koje su glavni inozemni partneri Hrvatske i nastavak kontrakcije kredita banaka, uzrokuju znatne negativne rizike za gospodarske izglede zemlje.
Na izazove Hrvatska treba odgovoriti sveobuhvatnim, ambicioznim i trajnim mjerama, a članovi Misije smatraju da postoje tri hitna prioriteta - brza realizacija plana strukturnih reformi radi poboljšanja konkurentnosti Hrvatske i poticanja srednjoročnog rasta; nastavak postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije radi ponovne uspostave održivosti duga i zadržavanja pristupa tržištima uz razumne troškove; održanje primjerene ravnoteže između poboljšanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.
Članovi Misije smatraju da bi hrvatske vlasti trebale hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja, brzo provesti reforme mirovinskog sustava da bi se povećala veoma niska participacija radne snage i poduprla fiskalna konsolidacija.
Smatraju da bi planirane izmjene Zakona o radu mogle biti ambicioznije u pogledu smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, i omogućavanja poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora. Vlastima preporučaju i da omoguće sporazume između socijalnih partnera u cilju usklađivanju naknada za rad s uvjetima poslovanja.
Smatraju i da će zakon o strateškim investicijama olakšati provedbu velikih investicijskih projekata, ali i da treba učiniti više da bi se smanjile prepreke za ulaganja na lokalnoj razini za sve projekte i ubrzao privatizacijski proces.
Upozoravaju da je sadašnja putanja javnog duga i dalje neodrživa, da kamatni troškovi rapidno rastu, čime se istiskuju produktivni rashodi.
Napominju i kako nedavni gubitak investicijskog kreditnog rejtinga povećava ranjivost Hrvatske prema povećanju kamatnih troškova, ako dođe do ponovnog pogoršanja u za sada benignom međunarodnom financijskom okruženju.
"Kako bi se ti rizici sveli na najmanju mjeru, Vlada mora odagnati svaku sumnju u svoju opredijeljenost za fiskalnu konsolidaciju brzom provedbom daljnjih mjera prilagodbe kojima će se proračun vratiti na put konsolidacije".
Smatraju kako je prilagodba postignuta 2012. dobrodošao prvi korak na tom putu te procjenjuju da je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a vjerojatno ostvaren, uz strukturnu prilagodbu od približno 1,5 postotnih bodova BDP-a.
Međutim, u proračunu iz 2013. djelomično su poništena pozitivna ostvarenja iz 2012., pa dodatnim mjerama treba uspostaviti njegovu vjerodostojnost, upozorava MMF navodeći kako je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a (ESA 95) veći 0,75 postotnih bodova od prethodno planiranog.
"Iako bi nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru od 3 posto uglavnom trebalo osigurati smanjenje mase plaća predviđeno proračunom, planirane uštede u potrošnji za mirovinsko/zdravstveno osiguranje za sada nisu u dovoljnoj mjeri podržane eksplicitnim mjerama, iako su namjere u vezi sa srednjoročnim mjerama u tim područjima ohrabrujuće", navode članovi Misije.
Prema njihovim projekcijama, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak bi u 2013. dosegnuo 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).
"Članovi Misije pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013. i savjetuju provedbu daljnje postupne konsolidacije zasnovane na reformama usmjerenima na neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje", navodi se u zaključnoj izjavi.
Ističu efekte koji se mogu postići brzom provedbom planiranih mirovinskih reformi, uz nove parametre koji će se početi primjenjivati već 2013.; odlučnim rezanjem troškova u bolnicama koje stvaraju gubitke, racionalizacijom bolničke mreže i ograničavanjem izuzeća od participacije radi potpore proračunom planiranog smanjenja potrošnje u zdravstvu smanjivanjem neefikasnosti i rasipanja te boljim ciljanjem olakšica; te daljnjim smanjenjem tekućih rashoda, uključujući subvencije, s tim da se zaštite nužni kapitalni rashodi.
Članovi Misije podržavaju i ciljeve hrvatskih vlasti koji se odnose na poboljšanje otpornosti financijskog sustava prema šokovima, uz poticanje oporavka kreditnog rasta i restrukturiranje duga poduzeća, prenosi HRT.
