Menu
Konačni podaci BDP-a za drugo tromjesečje ove godine blago su negativno revidirani u odnosu na prvu procjenu. Prema prvoj procjeni realni pad BDP-a iznosio je 2,1% u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, dok konačno podaci pokazuju stopu pada od 2,2 posto...
Negativan doprinos je zabilježen kod svih sastavnica potrošnje, izuzev neto izvoza. Najveći godišnji pad ostvarile su bruto investicije u fiksni kapital koje su se smanjile za 5,9%, što je veća godišnja stopa pada nego u prvom tromjesečju (-2,8%) te predstavlja nastavak negativnih godišnjih promjena četrnaesto uzastopno tromjesečje. Potrošnja kućanstava je zabilježila pad od 3,4%, što je bilo očekivano s obzirom na godišnji rast nezaposlenosti, pad zaposlenosti i trgovine na malo te stagnaciju kreditiranja stanovništva u drugom tromjesečju.
Zbog nepostojanja alternative štednji i državna je potrošnja ostvarila pad, no stopa pada od 0,2% nešto je manja nego kod ostalih komponenti. Iako su i izvoz i uvoz roba i usluga ostvarili pad, pad uvoza (-3,3%) je bio snažniji od pada izvoza (-1,8%), što je rezultiralo smanjenjem negativnog salda za 12,6% u odnosu na isto tromjesečje lani pa je ublažilo negativna kretanja. Pri tome je slabiji pad izvoza od uvoza rezultat snažnijeg rasta izvoza usluga s obzirom na negativnu promjenu salda računa roba u promatranom razdoblju (izvoz roba je u drugom tromjesečju zabilježio snažniji pad od uvoza roba). Na pozitivan doprinos računa usluga vjerojatno su se najviše odrazili dobri pokazatelji u turizmu.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom je tromjesečju realno pala za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Očekivano, tome je najviše pridonio pad u najznačajnijim djelatnostima: Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (-3%), Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (-5,9%) i Građevinarstvo (-10,9%).
"U trećem tromjesečju očekujemo nešto bolje rezultate, ali bi stopa i dalje trebala biti negativna, čemu će pridonijeti nepovoljne vremenske prilike (suša) koje će zasigurno utjecati na poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetsku bilancu. Osim toga, treba pričekati i konačne podatke o ostvarenim prihodima od turizma. Do kraja godine zasigurno ne očekujemo oporavak domaće potražnje, a s obzirom na slabe pokazatelje iz Europske unije, ni inozemna potražnja se ne bi trebala oporaviti. S obzirom da još uvijek ne vidimo značajniji zamah investicija, u ovoj godini ne očekujemo niti njihov pozitivan doprinos", koemntirali su RBA analitičari.
