Menu
Posljednji podaci kretanja robne razmjene Hrvatske s inozemstvom pokazuju rast izvoza roba te pad uvoza na godišnjoj razini...
Prema podacima DZS-a, u srpnju je izvoz roba iznosio gotovo 750 milijuna eura, što je 4,6% više nego u srpnju prošle godine, dok je uvezeno 1,28 milijardi eura vrijednosti robe, što je godišnji pad od 4,7 posto. Zbog pada uvoza uz istovremeni rast izvoza, deficit na računu roba je drugi mjesec za redom zabilježio razmjerno visoku godišnju stopu pada (-15,4%) te je iznosio 529 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago se smanjila u odnosu na lipanj te iznosi 58,6%, što je međutim više nego što je iznosila u srpnju prošle godine.
Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine kretanje izvoza roba nije pokazivalo jasan trend (godišnje stope rasta izmjenjivale su se s godišnjim stopama pada), dok je uvoz u razdoblju od siječnja do svibnja ostvarivao blage pozitivne godišnje stope rasta, da bi u zadnja dva mjeseca bilježio pad. Posljedično, u razdoblju od siječnja do srpnja izvoz roba je porastao za 3%, a uvoz roba tek minimalno, za 0,1% godišnje. Rast izvoza je bio potaknut izvozom koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+18,6%), izvozom strojeva i uređaja (+19,2%) te kemikalija i kemijskih proizvoda (+17,1%). S druge strane, vrijednosno najznačajnija komponenta izvoza - proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) - u prvih je sedam mjeseci pala za 5,8% godišnje. Tako je, isključimo li ostala prijevozna sredstva, izvoz roba porastao 4,7% godišnje (u usporedbi s 3%, koliko iznosi ukupni godišnji rast tijekom prvih sedam mjeseci).
RBA analitičari:
Uslijed početka oporavka domaće potražnje u ovoj godini očekujemo blagi rast uvoza roba na godišnjoj razini. S druge strane, zbog ograničene strukture i zbog baznog učinka rast izvoza će biti bitno manji nego prošle godine, ali ipak snažniji od rasta uvoza. Posljedično, povećat će se manjak na tekućem računu bilance plaćanja, ali će i dalje biti manji nego prije krize.
