idućega petka održat će se Rusko-hrvatski gospodarski forum, usprkos problematičnoj ukrajinskoj situaciji i nominalnim EU sankcijama protiv Vladimira Putina...
Zagreb će, naime, tom manifestacijom pokušati stvoriti ozračje za nove oblike suradnje i projekte koji bi uz rusku pomoć potaknuli razvoj vodećih hrvatskih industrija. Svoj dolazak najavili su predstavnici potencijalnih ulagača, ruskog veleposlanstva, parlamenta Ruske Federacije, ruske trgovačke i gospodarske komore, asocijacije ruskih banaka te Euroazijske ekonomske komisije, dok će gospodarski izlet u Rusiju s hrvatske strane svojom nazočnošću poduprijeti predsjednik RH Ivo Josipović, bivši predsjednik Stipe Mesić, predsjednik “Agrokora” Ivica Todorić i mnogi drugi.
Organizatori rusko-hrvatskog foruma ne kriju da imaju posve konkretne i pomalo drugačije ciljeve od onih službeno proklamiranih u okviru Europske unije. To su obnova starih gospodarskih kontakata i restauracija hrvatske znanosti, strojogradnje, brodogradnje, metalurgije, energetike, te zrakoplovne i automobilske industrije. Dobre mogućnosti nudi i suradnja u poljoprivredno-industrijskom sektoru, zdravstveni i turistički potencijali Hrvatske Rusima su odavno prepoznatljivi, a očekuje se i rast plasmana hrvatske farmaceutske i prehrambeno-prerađivačke industrije na ruskom tržištu.
Rusija je danas najveći trgovinski partner Europske unije s kojim ona ostvaruje više od 50 posto cjelokupnog globalnog prometa. A ako Bruxelles ili Berlin nemaju etičkih ili moralnih problema poslovati s Moskvom, zašto bi ih trebala imati gospodarski posrnula i recesijom izmoždena Hrvatska?
"Hrvatsko proizvodno gospodarstvo je znatno devastirano privatizacijom, ukinuti su gotovo svi veliki sustavi poput Prvomajske, zadarskog SAS-a, Jugoturbine... Svi su danas suglasni da ih nije trebalo uništavati nego vezati uz strateški komplementarne komplekse u drugim zemljama. Tamo gdje imamo „know-how“ i prirodnu bazu treba obnoviti kontakte. Stvari treba gledati realno i ići tamo gdje možemo dobiti poslove i pomoć našem gospodarstvu", kaže bivši predsjednik Stipe Mesić, jedan od pokretača ove inicijative.
Mesić se upravo vratio s puta po Turkmenistanu, Azerbajdžanu i Kazahstanu, potvrđujući aktivno svoju devizu da u izostanku interesa na tradicionalnim tržištima Hrvatska treba gospodarski fokus prebaciti na zemlje u kojima nismo prisutni. Naša brodogradnja, po njegovu mišljenju, ima naročite šanse pronaći svoju nišu na istoku: u gradnji, primjerice, specijaliziranih brodova za plovne kanale i rijeke oko Kaspijskog mora. Ruska Federacija je golemo tržište, ističe, a u Kini je više od 50 milijuna milijunaša i te kako zainteresiranih za ulaganja.
Izvor: Slobodna Dalmacija