Na samitu u Bruxellesu čelnici osam vodećih europskih zemalja u prvom su se redu bavili problemima vezanim za krizu u Ukrajini. No, da ova tema nije bila toliko važna i goruća, najvjerojatnije bi u središtu razgovora stajala nova industrijska politika Europske unije...
Ovako su oni tek kratko dotakli prijedloge Europske komisije, sažete pod pomalo patetičnim naslovom „Ponovno rođenje europske industrije“. „Industrijska politika je utoliko i nadalje vrlo važna budući da proizvodnja i dalje mora igrati ključnu ulogu u nadilaženju gospodarske krize u Europi“, izjavio je primjerice uoči sumita jedan njemački zastupnik u EU. A nadležni povjerenik EU-a za industrijsku politiku, Antonio Tajani je naglasio kako je „ponovno rođenje itekako hitno potrebno budući da bruto-društveni proizvod u EU već godinama konstantno opada“. Naime, u ljeto 20134. bruto-društveni proizvod je u prosjeku iznosio oko 15 posto. No, prema najnovijim procjenama, on bi do 2020. godine trebao porasti na 20 posto.
“Ja osobno nemam ništa protiv ulaganja u znanost, istraživanja, uslužne djelatnosti ili u banke, no naš je cilj pomaganje građanima EU-a utoliko što moramo povećati broj radnih mjesta i samim time ulagati u gospodarski razvoj i napredak. Bez industrije, a pri tome mislim kako na malo tako i srednje poduzetništvo, ovaj cilj neće biti moguće ostvariti”, naglasio je Tajani. Što se konkretno Njemačke tiče, ona se u odnosu na ostale EU zemlje nalazi u nešto boljoj situaciji – bruto-društveni proizvod ovdje naime iznosi oko 22 posto.
Njemački zastupnik u Europskom parlamentu, Herbert Reul kritizira kako mnoge zemlje članice uveliko zapostavljaju industriju kao takvu. “Neke europske zemlje su se čak potpuno okrenule protiv industrije. Velika Britanija je primjerice smatrala kako svoju budućnost može zasnovati na uslužnim i financijskim djelatnostima i sektorima. Sada i oni primjećuju da je to bila pogrešna odluka”, rekao je Reul u razgovoru za Deutsche Welle. No, prema njegovom mišljenju, učinjene su i pogreške na razini EU-a. “Primjerice, na europskom nivou bilo je prejednostavno i lakomisleno energetsku politiku usmjeriti prema klimatskoj politici. Energetska politika nije klimatska politika. Sada nam prijeti da nas druge svjetske regije po ovom pitanju preteknu….Stoga mislim da bismo uopće trebali još jednom razmisliti o mjerama koje blokiraju i zaustavljaju industriju i njezin razvoj“, rekao je Reul.
Međutim, europski zastupnici koji u zaštiti klime i zaštiti potrošača vide najveći prioritet, ne slažu se s Reulovim mišljenjem. Predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso, u tom smislu pokušava naći neku „zlatnu sredinu“. Prema njegovom mišljenju, samo (naj)moderniji industrijski pogoni mogu dugoročno gledano dati svoj pozitivni doprinos zaštiti klime. „Moramo ipak više pažnje okrenuti i potrebama pouduzeća koja obzirom na tolika pravila i zakone vezane za zaštitu okoliša se vrlo često osjećaju blokirana u svom razvoju i rastu“, rekao je Barroso. U tom smislu, u Bruxellesu je zaključeno da će ubuduće, kako bi došlo do „ponovnog rođenja industrije“, istoj pomagati i financijska sredstva EU-a. Osim toga, regionalna politika ubuće više ne bi trebala se samo baviti poljoprivrednim pitanjima već više industrijom, transportnim mrežama i izgradnjom interneta.
Na sumitu u Bruxellesu je bilo riječi i o novim, alternativnim oblicima dobivanja energije, potrebnih za struju i grijanje. Udio ovih novih načina dobivanja energije trebao bi u EU porasti u prosjeku za 27 posto. No, poneke zemlje, kao primjerice Poljska, smatraju ove ciljeve preambicioznima i štetnima za domaću industriju.
Izvor: Deutsche Welle