Ministar financija Slavko Linić opet je pokazao kako je spreman na "fajt" i čvrstu obranu svojih stavova. Kritičan je bio glede pogrešnih ulaganja u stanogradnju, pa, ako hoćete, i građevinski sektor...
"Jedno je jeftina stambena izgradnja za siromahe, a drugo je izgradnja skupih kvadrata. Ne treba miješati stambenu izgradnju s komercijalnom izgradnjom. Ogroman broj neprodanih stanova govori o tome da nije bilo pametno ulaganje. Iskreno, je li normalno da netko tko se bavi proizvodnjom ide nabrzinu zaradu prebaciti u izgradnju želeći na brzinu zaraditi? Prema tome, kad bismo analizirali koje smo sve proizvodne grane ugrozili samo zato što se prebacio kapital u izgradnju skupih kvadrata. Kada? Upravo 2008. kad je Amerika ušla u krizu baš zbog nekretninskog biznisa i ulaganja u nekretnine", kaže Linić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Linić tvrdi da su od prethodne Vlade nasiljedili petnaest milijardi deficita.
"Potpuno rasutu politiku fiskalne konsolidacije i proračuna. Dakle, 2011. imate deficit petnaest milijardi, mi ga spustimo na deset milijardi. Dakle, pet milijardi, na teret koga? Zaposlenih u javnoj upravi, na teret subvencija u poljoprivredi, davanja brojnim korisnicima proračuna, brodogradnji... Znači, rezalo se, i te kako se rezalo.
S druge strane, u tom istom periodu mi smanjimo kamate, gurnemo HBOR da im omogući kredite na petnaest godina s tri posto kamate. Nitko o tome ne želi govoriti. Pa onda pitam u čemu je problem, u visokim doprinosima za zdravstvo? Idemo skinuti doprinose za zdravstvo za još četiri postotna poena, ali ćemo uvesti porez na nekretnine. Onda se najedanput isti poduzetnici dignu na noge radi vlastitih nekretnina, jer imaju puno stanova, kuće, zemljišta... I onda svoj interes stave iznad interesa poduzeća, tvrtke, proizvodnje i tako zaustave porez na nekretnine, i opet viču nije ništa napravljeno."
Nije pretjerano želio komentirati činjenicu što HNS nije htio prihvatiti porez na nekretnine.
"Nemojmo se sad izvlačiti na sukob u Vladi. Tko je utjecao na HNS? Opet poduzetnici."
Tvrdi da su za krizu krive prethodne Vlade, ali i sami poduzetnici.
" Jest, ali dobrim dijelom i poduzetnici, dobrim dijelom. O prethodnoj vladi ne želim ni govoriti. Oni su doveli do toga da danas imamo dvjesto milijardi javnog duga. Da nam je kamata prešla dvanaest i pol milijardi godišnje."