Menu
The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za za regiju strateški partner Adriatic institut za javnu politiku, objavili su redovni godišnji Indeks ekonomskih sloboda...
Hrvatska je ostvarila napredak u 2011. prema Indeksu ekonomskih sloboda, skočivši sa 92. na 82. mjesto u svijetu, te pomaknuvši se sa 37. na 35. mjesto u europskoj regiji, ispred Grčke i Italije - koje su uvrštene među najvećim gubitnicima u 2011 Indeksu. S ukupnom ocjenom od 61.1 boda, Hrvatska je ušla među “umjereno slobodne ekonomije” svijeta. Njezina ukupna ocjena se poboljšala za 1.9 bod u odnosu na prošlu godinu. Tri kategorije Indeksa ostaju ocjenjene represivnim: vlasnička prava, sloboda od korupcije i radna sloboda. Hrvatska i dalje ostaje pri dnu Europe.
Nataša Srdoč, suosnivačica Adriatic instituta za Index.hr je napisala svoj kratki komentar rezultata Indeksa ekonomskih sloboda. Pa, evo što ljudi iz Adriatic-a misle da treba napraviti kako bi Hrvatska konačno izašla iz krize:
Kako bi povećali ekonomsku slobodu građana Hrvatske, Adriatic Institut daje sljedeće preporuke hrvatskoj Vladi i hrvatskim građanima da zahtijevaju od Vlade i svojih zastupnika u Saboru:
1. Pozvati suce i tužitelje iz zemalja sa snažnom tradicijom vladavine prava koji će pomoći hrvatskim poštenim i kompetentnim sucima u rješavanju sudskih predmeta prema načelu vladavine prava te prepoznavanju i kažnjavanju političke korupcije.
2. Osnivanje posebnog nezavisnog suda koji bi se bavio isključivo korupcijom u državnim uredima i javnom sektoru kako bi se slučajevi političke korupcije rješavali slobodno, otvoreno, pošteno i brzo.
3. Provesti oduzimanje imovine državnih dužnosnika i djelatnika državnih poduzeća za koju oni ne mogu dokazati da su je stekli na osnovu dohotka, nasljedstva, braka ili drugi legalan način. Novčanu protuvrijednost oduzete imovine uplatiti u riznicu i koristiti je isključivo za povrat javnog duga.
4. Potpuno objavljivanje informacija o financiranju političkih stranaka. Obvezno transparentno prikazivanje svih donatora i gdje je novac potrošen.
5. Uvesti kompletnu transparentnost i odgovornost Vlade – prikazati sve državne rashode i rashode državnih tvrtki po primatelju, iznosu, svrsi i pretraživanje po istim kriterijima na internetu.
6. Uravnotežiti proračun (0% deficit) kroz značajno smanjenje državnih rashoda.
7. Ukinuti državna ulaganja u gradnju infrastrukture. Financirati infrastrukturne objekte davanjem u koncesiju privatnim tvrtkama na osnovu transparentnih međunarodnih javnih ponuda.
8. U potpunosti privatizirati sve tvrtke u državnom vlasništvu.
9. Ukinuti subvencije poljoprivredi, brodogradnji i drugim subjektima koji posluju na tržištu.
10. Uvesti Flat tax (jedinstvenu stopu poreza) od 15 posto na dohodak, dobit i PDV. Danas gotovo 300 milijuna građana istočne Europe živi u zemljama s flat taxom i uglavnom imaju višu ekonomsku slobodu. Mađarska je zadnja uvela flat tax od 16 posto ove godine.
11. Smanjiti i ukinuti neporezna davanja koja predstavljaju dodatni financijski teret privatnom sektoru.
12. Osloboditi radno zakonodavstvo svih ograničenja u pogledu zapošljavanja i otpuštanja radnika čime će se povećati nivo zaposlenosti.
13. Provesti reformu javne uprave – prenijeti na privatni sektor obavljanje pojedinih usluga koje obavlja država, smanjiti broj zaposlenih, profesionalizirati osoblje.
14. Smanjiti porezno opterećenje iz bruto plaće zaposlenika.
15. Provesti zdravstvenu reformu.
16. Provesti mirovinsku reformu.
