Menu
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) priprema osnivanje novog investicijskog fonda koji će hrvatskim poduzećima omogućiti pristup kapitalu za rast i razvoj prije mogućeg izlaska na burzu. HBOR će u fond uložiti 30 milijuna eura vlastitih sredstava, dok bi njegova konačna vrijednost mogla biti veća zahvaljujući ulaganjima drugih investitora.
Planove je na trećoj konferenciji HBOR Invest, održanoj 10. studenoga u Zagrebu, potvrdio predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo. Prema njegovim riječima, postupak odabira društva koje će upravljati fondom već je u tijeku, a početak rada očekuje se u drugoj polovici 2027. godine.
Riječ je o takozvanom pre-IPO fondu, namijenjenom tvrtkama koje imaju potencijal za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), odnosno prvi izlazak na burzu.
HBOR će u fondu sudjelovati kao sidreni ulagatelj. To znači da će osigurati početni kapital kojim se želi potaknuti uključivanje drugih, prije svega privatnih i institucionalnih investitora.
Cilj je domaćim poduzećima omogućiti dodatni izvor financiranja, smanjiti njihovu ovisnost o bankovnim kreditima i stvoriti uvjete za veći broj izlazaka hrvatskih kompanija na tržište kapitala.
Prema službenoj dokumentaciji HBOR-a, novi fond bit će namijenjen poduzećima koja imaju realne izglede za izlazak na javno tržište kapitala u razdoblju od tri do pet godina.
Riječ je ponajprije o tvrtkama koje već imaju razvijeno poslovanje, ali im je potreban dodatni kapital za širenje proizvodnje, razvoj novih proizvoda, izlazak na strana tržišta ili druge investicije.
Za razliku od klasičnog bankovnog kredita, koji poduzeće mora otplaćivati uz kamatu, fondovi vlasničkog kapitala najčešće ulažu novac u zamjenu za određeni vlasnički udio.
Takav oblik financiranja omogućuje tvrtki da prikupi sredstva bez dodatnog kreditnog zaduživanja, ali istodobno podrazumijeva uključivanje novog suvlasnika.
Fond potom nastoji ostvariti zaradu rastom vrijednosti poduzeća i kasnijom prodajom svojeg udjela.
U slučaju pre-IPO fonda jedan od mogućih načina povrata ulaganja jest prodaja dionica nakon izlaska tvrtke na burzu.
Osim financijske potpore, takvi fondovi mogu pomoći poduzećima u unaprjeđenju poslovnog upravljanja, financijskog izvještavanja i pripremi za zahtjeve koji se postavljaju pred kompanije čijim se dionicama javno trguje.
Ipak, ulaganje fonda ne znači da će pojedino poduzeće nužno završiti na burzi. Konačna odluka ovisit će o njegovim poslovnim rezultatima, tržišnim okolnostima i interesu potencijalnih ulagača.
HBOR je za novi fond osigurao 30 milijuna eura vlastitih sredstava, ali taj iznos ne predstavlja nužno njegov konačni kapital.
Namjera je privući dodatna ulaganja privatnih i institucionalnih investitora, čime bi fond mogao raspolagati većim iznosom za financiranje hrvatskih poduzeća.
Upravljanje fondom bit će povjereno odabranom društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.
HBOR je javni poziv za odabir upravitelja raspisao ranije ove godine, a rok za dostavu prijava istekao je 31. kolovoza.
Čuvalo je na konferenciji potvrdio da postupak odabira još traje te da bi fond trebao početi ulagati u drugoj polovici sljedeće godine.
Projekt se uklapa u HBOR-ovu strategiju poticanja ulaganja u poduzeća koja imaju dobre razvojne izglede, ali im tradicionalni izvori financiranja nisu uvijek dovoljno dostupni.
Novi pre-IPO fond nadovezuje se na dosadašnja HBOR-ova ulaganja u fondove vlasničkog i rizičnog kapitala.
Prema podacima predstavljenima na konferenciji, HBOR je dosad uložio više od 150 milijuna eura u 12 investicijskih fondova.
Od toga je devet fondova koji pretežno posluju na hrvatskom tržištu prikupilo više od 700 milijuna eura kapitala namijenjenog ulaganjima u poduzeća.
Uz postojeća ulaganja, HBOR je izdvojio još 30 milijuna eura za tri fonda koja se nalaze u fazi osnivanja.
Čuvalo je istaknuo da je cilj HBOR-a potaknuti ulaganja upravo u dijelove gospodarstva u kojima privatnog kapitala nema dovoljno.
Takvim pristupom razvojna banka nastoji povećati dostupnost financiranja, privući nove investitore i potaknuti osnivanje dodatnih investicijskih fondova.
Osim toga, HBOR planira provesti novu analizu potreba tržišta za razdoblje od 2027. do 2031. godine kako bi utvrdio kojim vrstama poduzeća i projekata nedostaju odgovarajući izvori financiranja.
Osnivanje pre-IPO fonda dolazi u vrijeme kada se u Hrvatskoj sve više govori o potrebi jačanja domaćeg tržišta kapitala i smanjivanja ovisnosti poduzetnika o bankovnim kreditima.
Na hrvatskom tržištu relativno je malo novih javnih ponuda dionica, što ograničava izbor ulaganja dostupnih domaćim i stranim investitorima.
Pre-IPO fond trebao bi pomoći u rješavanju upravo tog problema, financiranjem poduzeća koja bi se u narednim godinama mogla pripremiti za uvrštenje na burzu.
Istodobno, Vlada priprema i Hrvatski investicijski račun, čije je uvođenje predviđeno za 1. siječnja 2027. godine.
Riječ je o novom modelu ulaganja koji bi građanima trebao omogućiti povoljniji porezni tretman ulaganja u financijske instrumente, uključujući dionice, obveznice i investicijske fondove.
Dok bi Hrvatski investicijski račun trebao povećati zanimanje građana za ulaganje, novi HBOR-ov fond nastojat će povećati broj domaćih poduzeća koja bi u budućnosti mogla ponuditi svoje dionice javnosti.
Takva kombinacija mogla bi pridonijeti većoj aktivnosti na Zagrebačkoj burzi i olakšati prikupljanje kapitala hrvatskim kompanijama.
Predstavljajući rezultate poslovanja, Čuvalo je naveo da je vrijednost HBOR-ovih poslovnih aktivnosti u prvih deset mjeseci 2026. dosegnula 1,85 milijardi eura, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Do kraja godine očekuje se približavanje iznosu od dvije milijarde eura, što bi predstavljalo najbolji godišnji rezultat banke od njezina osnutka.
Najveći dio poslovanja i dalje se odnosi na kreditiranje poduzetnika. HBOR je u prvih deset mjeseci odobrio više od 1,4 milijarde eura novih kredita, pri čemu se oko 75 posto tog iznosa odnosi na financiranje novih investicija.
Uz kreditiranje, banka nastavlja razvijati alternativne oblike financiranja, uključujući ulaganja u investicijske fondove i kupnju obveznica poduzeća.
