Menu
Prodaja električnih automobila raste dovoljno brzo da se ponekad stječe dojam kako je kraj benzinaca i dizelaša gotovo iza ugla. U Europi električni modeli osvajaju sve veći dio tržišta novih automobila, Kina je u elektrifikaciji već otišla znatno dalje, a proizvođači iz mjeseca u mjesec predstavljaju nove, tehnološki naprednije i cjenovno pristupačnije modele.
No prodaja novih automobila pokazuje samo jedan dio priče. Za stvarnu elektrifikaciju prometa puno je važnije pitanje koliko će brzo postojeći automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem nestajati s cesta.
Najnovija analiza Reutersa, koja se oslanja na projekcije norveške konzultantske i klasifikacijske kuće DNV, pokazuje da bi taj proces mogao trajati znatno dulje nego što sugeriraju današnje brojke o prodaji električnih vozila. DNV očekuje da će električni automobili dugoročno postati dominantni na većini velikih tržišta, ali i da će milijuni benzinaca i dizelaša ostati u uporabi desetljećima nakon što EV-ovi preuzmu većinu prodaje novih vozila.
Europa je dobar primjer tog raskoraka. Prema DNV-ovim projekcijama, broj automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem na europskim cestama trebao bi pasti s današnjih približno 284 milijuna na oko 77 milijuna do 2050. godine. To je veliki pad, ali istodobno znači da bi i sredinom stoljeća deseci milijuna Europljana još mogli voziti benzinske i dizelske automobile.
Razlog je jednostavan: automobili dugo ostaju u prometu. Kupac koji danas kupi novi benzinski ili hibridni automobil može ga voziti desetak ili 15 godina, a nakon toga ga prodati drugom vlasniku koji će ga koristiti još nekoliko godina. Prosječna starost europskog voznog parka ionako je visoka, pa prelazak na električne automobile ne ovisi samo o tome što se danas prodaje u salonima, nego i o brzini kojom starija vozila izlaze iz uporabe.
Razlike među regijama pritom će biti velike. Kina je već danas daleko ispred većine svijeta. Na njezinim cestama nalazi se oko 37,5 milijuna električnih automobila, a DNV očekuje da bi ih do 2050. moglo biti više od 360 milijuna. Snažna domaća proizvodnja baterijskih sustava, državne potpore, velik broj dostupnih modela i razvijena infrastruktura za punjenje omogućili su Kini prijelaz na električnu energiju kakav druge zemlje zasad teško mogu pratiti istim tempom.
Europa se također kreće relativno brzo. DNV očekuje snažan pad potrošnje nafte u cestovnom prometu i gotovo potpuno dekarboniziran elektroenergetski sustav sredinom stoljeća. Električna energija trebala bi do 2050. približno udvostručiti svoj udio u konačnoj potrošnji energije u Europi.
No ni unutar Europe elektrifikacija neće napredovati jednako brzo. Kupac novog automobila u Norveškoj, Nizozemskoj ili dijelovima Njemačke nalazi se u bitno drukčijoj situaciji od vozača u zemlji s nižim prihodima, slabijom infrastrukturom za punjenje i velikim tržištem rabljenih automobila.
Upravo bi tržište rabljenih vozila moglo biti jedan od glavnih razloga zbog kojih će tranzicija trajati dulje nego što se na prvi pogled čini. Kako bogatija europska tržišta budu prelazila na električne automobile, velik broj njihovih rabljenih benzinaca i dizelaša završit će u drugim dijelovima Europe ili izvan nje. Automobil koji više nije dovoljno privlačan kupcu u Njemačkoj ili Francuskoj ne nestaje nužno s ceste — često samo dobije novog vlasnika u drugoj zemlji.
Za Hrvatsku je to posebno relevantno. Domaće tržište snažno se oslanja na uvoz rabljenih automobila, pa brzina elektrifikacije hrvatskog voznog parka neće nužno pratiti brzinu kojom električni modeli osvajaju zapadnoeuropska tržišta. Električni automobil može postati najprodavanija vrsta novog vozila u dijelu Europe, a da hrvatskim cestama još godinama dominiraju stariji benzinci i dizelaši uvezeni kao rabljeni.
Sličan obrazac bit će još izraženiji u zemljama s nižim prihodima i slabije razvijenom infrastrukturom. DNV tako očekuje da će u Indiji broj vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem još neko vrijeme rasti, dok bi snažniji prijelaz prema električnim automobilima trebao doći kasnije. U dijelovima jugoistočne Azije i Afrike elektrifikacija će također biti znatno postupnija.
To ima velike posljedice i za naftnu industriju. Ako električni automobili brzo preuzmu kinesko i europsko tržište, potražnja za benzinom i dizelom u tim regijama mogla bi snažno pasti. No nastavak rasta voznog parka u Indiji, Africi i drugim tržištima u razvoju mogao bi dio tog pada ublažiti.
DNV također očekuje da će do 2060. električna vozila činiti oko 84 posto globalnog voznog parka, dok će elektrifikacija postati jedan od glavnih razloga rasta svjetske potrošnje električne energije. Punjenje električnih vozila trebalo bi biti odgovorno za oko petinu rasta globalne potražnje za električnom energijom do 2040. godine.
