Konačni rezultati referenduma održanog 23. lipnja 2016. godine o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva pokazali su da se 51,9% Britanaca izjasnilo za izlazak iz Europske unije, dok je za ostanak bilo 48,1%. Ovo je prvi put u povijesti da neka država napušta Europsku uniju...
Navedeni rezultati iznenadili su i snažno utjecali na tržište: britanska funta spustila se na najnižu razinu u posljednjih 30 godina u odnosu na dolar, dok su zbog porasle neizvjesnosti prinosi na dužem kraju američke krivulje obveznica zabilježili pad za 20 bb.
I do kraja dana očekujemo nastavak potražnje za sigurnim utočištima (CHF, likvidne državne obveznice, tzv. "core" država eurozone) dok bi periferija Europe mogla osjetiti prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika, objavili su RBA analitičari.
Narednih nekoliko tjedana, možemo očekivati značajne pomake i volatilnost na tržištima s ciljem repozicioniranja tržišnih sudionika, ali i uključivanja političkoga rizika koji je došao do izražaja nakon britanskoga referenduma potvrđujući krhkost "europskoga projekta". Ovisno o opsegu tržišnih turbulencija, intervencije središnjih banaka na valutnim tržištima i/ili tržištima državnih obveznica ne treba isključiti, upozoravaju RBA analitičari.
Što se tiče Hrvatske i njenih odnosa s V. Britanijom promatrano u proteklih deset godina vidljivo je da su ekonomski odnosi ostali skromni osobito u pogledu vanjske trgovine te izravnih stranih ulaganja. Potonje potvrđuju i službeni statistički podaci koji ukazuju na kontinuirano niski volumen trgovanja s V. Britanijom. U razdoblju od 2010. do 2015. godine prosječni udio u ukupnom izvozu i uvozu oscilirao je na razini od 1,7% odnosno 1,2%. Hrvatska također ima vrlo niski priljev izravnih stranih ulaganja iz V. Britanije (manji od 100 mil. eura godišnje u razdoblju 1993. - 2014.). Ipak, 2015. godina je donijela značajnu transakciju u iznosu od 505 mil. eura koja se odnosi na prodaju Tvornice duhana Rovinj (TDR) multinacionalnoj kompaniji British American Tabacco (BAT). Transakcija je zaključena krajem rujna prošle godine i na taj je način generirano gotovo 78% ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od prva tri tromjesečja 2015. godine. Kako se nesumnjivo radilo o "jednokratnoj" transakciji ne vidimo bilo kakav značajan izravan utjecaj izlaska V. Britanije iz EU na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, u naredne tri godine BAT planira uložiti dodatnih 30 mil. eura kako bi povećao proizvodne kapacitete, čime sekundarni učinak može biti rizik smanjenja planiranih budućih investicija.
Nadalje, pozitivni trendovi u turističkim odnosima intenzivirali su se tijekom posljednje četiri godine pri čemu broj turističkih dolazaka i noćenja iz V. Britanije bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Osim toga, gosti iz V. Britanije čine najveći udio u domaćoj top turističkoj destinaciji (Dubrovnik) koje je ujedno i u visokoj cjenovnoj kategoriji. Tu vidimo ograničen kratkoročni rizik. Iako, čak i u slučaju slabije funte u odnosu na euro dugotrajna lojalnost britanskih turista, koji su istovremeno gosti s visokom kupovnom moći, ne bi trebala mijenjati njihove potrošačke navike u srednjoročnom razdoblju.
Što se tiče utjecaja na deviznom tržištu, ne vidimo značajnije kratkoročne rizike za domaću valutu obzirom na ograničenu izloženost samog gospodarstva (nizak udio duga i depozita). Dakle, snažnije negativne posljedice mogu proizaći posredno, uslijed šireg europskoga gospodarskog opadanja (što može potencijalno ugroziti slabašni oporavak Hrvatske) te rizika smanjenja ukupne vanjskotrgovinske razmjene.
Rast averzije prema riziku mogao bi negativno utjecati na dioničko tržište kroz povećanje očekivane stope povrata. Što se tiče hrvatskih euroobveznica uz prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika u zemljama europske periferije Hrvatska bi, obzirom na fundamentalne pokazatelje i političke nestabilnosti, mogla plaćati višu premiju rizika što može imati negativan utjecaj na kretanje javnog duga i snažno potrebne fiskalne konsolidacije, stoji u zaključku analize RBA analitičara.