Menu
Nakon najniže razine od 1.150 dolara po unci u ožujku, cijena zlata se u posljednje vrijeme oporavila tako da se svibnju kretala u rasponu između 1.180 i 1.230 dolara po unci...
Isto tako 30-dnevna volatilnost na tržištu je pala te je donja granica raspona trgovanja testirana nekoliko puta. Međutim, slabije vijesti u prvom tromjesečju s američkog tržišta (inflacija, pad povjerenja potrošača i industrijske proizvodnje) izazvali su neočekivani rast cijene na razinu od 1.230 dolara po unci (rast oko 3,4% od početka tekuće godine). S druge strane prosječna cijena zlata u prvom tromjesečju iznosila je 1.218,5 dolara po unci, što je godišnji pad za 6% prema istom razdoblju prošle godine kad je prosječna cijena iznosila 1,293.1 dolara po unci.
Prema najnovijem izvješću World Gold Councila, u prvom tromjesečju 2015. vidljiva je razmjerno stabilna potražnja za zlatom. Naime, unatoč padu na godišnjoj razini (u prvom tromjesečju 2015. iznosila je 1.079 tona, što je za jedan posto manje nego 1,090 tona u istom razdoblju prošle godine) u odnosu na posljednje tromjesečje u 2014. potražnja je zabilježila rast od 3%. Pri tome svjetskom potražnjom u prvom tromjesečju i dalje dominiraju Kina i Indija sa udjelom od 54%. Globalna potražnja za nakitom, koja je ujedno i najznačajnija sastavnica ukupne potražnje, ostvarila je 3% godišnji pad te u prvom tromjesečju iznosi 601 tonu. Investicijska potražnja, drugi ključni pokretač svjetskog tržišta zlata porasla je u prvom tromjesečju na 279 tona što je 4% povećanje u odnosu na isti period prethodne godine, što ukazuje na povratak investitorskog povjerenja prema zlatu. S druge strane ostvaren je neto priljev od 26 tona zlatom pokrivenih ETFs (eng. Exchange Traded Funds), što je prvi pozitivan priljev od 4. tromjesečja 2012. Središnje banke i dalje ostaju ključni kupci zlata, tako da je u prvom tromjesečju zabilježena potražnja središnjih banaka od 119 tona zlata, što je isti volumen kao u prvom tromjesečju prošle godine. Ujedno ovo je 17. uzastopno tromjesečje u kojem su središnje banke bile neto kupci zlata, s ciljem diversifikacije portfelja van američkog dolara. U istom tom periodu ukupna ponuda je ostala gotovo nepromijenjena te je iznosila 1,089 tona.
Trenutno je tržište usredotočeno na moguće povećanje ključnih kamatnih stopa od strane FED-a, što će svakako ojačati aprecijacijske pritiske na dolar te dovesti do povećanja američkih prinosa. Oba čimbenika stvarat će silazne pritiske na cijene zlata. S obzirom na očekivanja da će FED u rujnu podići kamatne stope očekujemo da će cijene zlata u rujnu skliznuti do 1.050 dolara za uncu dok bi do kraja godine mogle skliznuti i do 1.000 dolara za uncu, objavili su RBA analitičari.
