Menu
Premijer je kasno popodne najavio da će Vlada na godinu dana zamrznuti tečaj švicarskog franka na razinu prije posljednjeg skoka. Je li to pravo rješenje za kreditne dužnike u toj valuti? Treba li dugoročno sve kredite u švicarskim francima prebaciti u kune ili u eure? Treba li Vlada slijediti mađarski model i prebaciti teret s građana na banke? Jesu li izbjegnuti masovni prosvjedi kreditnih dužnika...
U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Denis Smajo, koordinator Udruge Franak; Damir Novotny, bivši član Savjeta HNB-a; Damir Jakuš, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske; Josip Tica, makroekonomist, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Slavko Linić, bivši ministar financija.
"Pohvala premijeru Zoranu Milanoviću i ministru financija Borisu Lalovcu što su prepoznali situaciju. No to je samo jedan od naših šest zahtjeva. Nismo zadovoljni, osim ako se usvoji i ostalih pet: konverzija kredita iz franka u kunske po početnom tečaju kod dobivanja kredita i po početnoj kamati koja bi bila fiksna, moratorij na ovrhe, povrat preplaćenih kamata i izmjena zakona o potrošačkom kreditaranju za sve ostale kredite, pa i one u eurima", rekao je Smajo. "Ne bih išao u detalje ako se ne ispune zahtjevi, ali prosvjedi su mogući", dodao je.
"Kad se radi o 55.800 dužnika još živih partija kredita u francima to je doista epidemija kojoj se mora pristupiti sustavnim mjerama. No premijer je ipak, po svemu sudeći, donio političku odluku. Nije mu bilo politički prihvatljivo 3 + 3 mjeseca koje su nudile banke i odlučio se na 'time out' 12 mjeseci fiksiranja tečaja. To je kupovanje vremena do izbora. Politička elita ekonomske probleme gura samo naprijed - stvara grudu snijega. Hrvatsko je gospodarstvo najslabije u EU zbog stalnih intervencija u ekonomski sustav. Sve se mora sustavno rješavati u okviru pravila institucija tržišne ekonomije", rekao je Novotny.
"Radi se o tipičnom slučaju kada tržište ne funkcionira i imamo proizvod koji je neispravan. Dokaz je taj što je povučen s tržišta. Tržišni akteri i dalje inzistiraju da se i dalje takav proizvod respektira. Poslovne banke, dužnici i regulatori nisu mogli znati što će se dogoditi. Proizvod u trenutku kad je dizajniran nije bio predviđen da preživi ovo što se dogodilo. Sumnja da su banke dužne u CHF postoji. Sumnju hrani netransparentnost, pet godina nitko ne želi reći s čime su banke pokrile plasmane. Ako banka želi nastupati na fer način onda bi trebala transparentno pokazati to svojim štedišima. Da ja odlučujem u poslovnoj banci objavio bih to na internetskim stranicama", rekao je Tica.
"Banke su pokazale volju da tri mjeseca teret preuzmu na sebe. Mislim da HNB treba donijeti odluku da se Hrvatska riješi proizvoda koji nije dobar. Ako banke imaju dovoljnu kunsku likvidnost onda neka transferiraju kredite u kune, a ako nemaju onda u eure. I onda u tri mjeseca moćemo riješiti sukob između premijera i banaka. Trošak konverzije trebali bi snositi HNB i Vlada", rekao je Linić.
"Tražio sam od Ustavnog suda da odluči je li ustavno imati deviznu klauzulu u Hrvatskoj jer je jedino sredstvo plaćanje kuna. Prošle su godine i odgovora još nema. Postoje određene interesne skupine koje utječu na politiku. Interesne skupine naroda, običnih ljudi su prekasno reagirale, a politika je išla na ruku drugima. Jedina banka koja nije u stranim rukama ostala je uskraćena u toj priči", rekao je Jakuš.
