Menu
Gospodarski rast od 1,7% u trećem kvartalu 2014. i ukupno 2,8% za čitavu godinu - to su pokazatelji o kakvima mnoge zemlje Europe mogu samo sanjati. Ali u Turskoj oni znače gorko razočarenje i daleko su ispod očekivanja. Jer, Turska se "razmazila" stopama rasta koje su u proteklom desetljeću sezale i do 9% tako da se sad opet mora učiti skromnosti. Teško da će biti ispunjen cilj gospodarskog rasta od 3,3%, makar se tamošnja vlada isprva nadala rastu od 4%...
Turska nije samo suočena sa lošim vijestima o njenom gospodrskom rastu. Stopa nezaposlenosti doduše ionako raste pred zimu, ali 10,7% nezaposlenog radno sposobnog stanovništva koliko je izmjereno ovog rujna je najveća stopa u posljednje četiri godine - a kod mladih je stopa nezaposlenosti kod negdje 20%. Da je kraj s gospodarskom poletom su prije svega pokazali potrošači u Turskoj: oni sad već mnogo pažljivije razmišljaju gdje da potroše novac tako da je i prodaja automobila u prvih devet mjeseci 2014. čak 19% manja nego u istom razdoblju prošle godine.
Dijelom je to povezano s međunarodnim financijskim tržištem. Otkup vlastitih državnih obveznica američke središnje banke je uzrokovao da investitori povlače novac iz Turske, nadajući se većim kamatama u SAD. Jer gospodarski polet Turske proteklih godina je velikim dijelom posljedica što su u tu zemlju ulagali investitori iz inozemstva, a ako oni počnu povlačiti svoj kapital, to bi moglo imati porazne posljedice.
Ali stručnjaci smatraju da je za barem dio poteškoća kriva i sama Turska. Hanife Cetin iz instituta Türksam u Ankari upozorava kako je došlo do ozbiljnog pada investicija turskih poduzeća u sektorima poput strojogradnje. Pritom, ta zemlja treba snažnu proizvodnju i više pažnje treba posvetiti istraživanju i razvoju.
Slično misli i Međunarodni monetarni fond. Nedavno je Tursku upozorila kako ne smije biti toliko ovisna o stranim investitorima. A nakon 2008. kad su oni potakli gospodarski rast u toj zemlji, propuštena je prilika da se provedu reforme koje su bile potrebne, smatra kolumnist Ugur Gürses u internetskom listu Radikal. On smatra problemom i politička previranja u toj zemlji, a gospodarstvu ne pogoduju niti optužbe zbog korupcije vladajuće stranke. Jer politika i gospodarstvo su uvijek tijesno povezani pa je tako nakon što je prošlog vikenda uhapšeno više novinara odmah pao i tečaj turske lire.
Ekonomistica Cetin smatra kako bi dugoročno moglo još i narasti nepovjerenje investitora prema Turskoj. Usprkos pojedinim gospodarskim uzletima, na primjer zbog pada cijena nafte ili većih državnih izdataka uoči parlamentarnih izbora slijedeće godine, mora se računati sa inflacijom, nezaposlenošću i da će potrajati stanje "gospodarske lomljivosti".
Emre Deliveli iz lista Hürriyet Daily News smatra kako Turskoj treba novi model gospodarskog rasta. Postojeći je počivao na potražnji domaćih potrošača, ali njega mora naslijediti gospodarstvo koje će se zasnivati na izvozu i na visokoj tehnologiji. Turska sada raspolaže tehnologijom srednje razine, ali za nastup na svjetskom tržištu to nije dovoljno.
Ali zato su nužne reforme u obrazovni sustav gdje će se onda istraživanjem i razvojem stvoriti napredna tehnologija. No, više je nego dvojbeno da će se Turska upustiti u reformu obrazovnog sustava u dogledno vrijeme. Tamošnja vlada je obećala promjene još prije nekoliko godina, ali godine prolaze i nije se promijenilo gotovo ništa, smatra Deliveli. To se gotovo sigurno neće dogoditi u skorije vrijeme. Jer sredinom slijedeće godine dolaze parlamentarni izbori i uoči izlaska na birališta, vlada u pravilu ne donosi neke značajnije odluke.
Izvor: Deustche Welle
