Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa možda je pokrenula dugo očekivan pad potražnje za naftnim derivatima i postala glavna tema u OPEC-u.

U usporedbi s početkom 2020., uslijed pandemije, znatno se smanjila dnevna potrošnja sirovine nafte, čak za trećinu. Tome je pridonio i razvoj trenda korištenja obnovljivih izvora energije i rast popularnosti električnih automobila.

Zemlje članice OPEC-a zapitale su se označava li ovogodišnji drastičan pad potražnje trajnu promjenu te kako najbolje upravljati zalihama ako se nafti približava kraj.

Iskustvo govori kako se potražnja ne vraća na onu razinu kakva je bila prije krize. U 2019. godini u svijetu se potrošilo 99,7 milijuna barela nafte dnevno. OPEC je tada prognozirao rast na 101 milijun barela u 2020. godini. Međutim, zbog globalne karantene ove godine koja je prizemljila avione i zaustavila promet na ulicama, OPEC je smanjio broj za 2020. na 91 milijuna barela, a potražnja za 2021. još uvijek je ispod brojke iz 2019. godine.

 

Predviđanje vrhunca potrošnje

  1. godine OPEC je predvidio da će nafta svoj vrhunac potrošnje doživjeti 2030. godine sa 118 milijuna barela dnevno, a krajem prošle godine prognozu je smanjio na 108.3 barela.

Predviđanja potrošnje razlikuju se izvan OPEC-a. Naftne kompanije smanjile su dugoročna očekivanja od cijene naftnih sirovina. Time će se smanjiti i vrijednost njihove imovine. DNV GL, globalna konzultantska organizacija za energetiku, smatra da je potražnja dosegla vrhunac u 2019. godini.

Novi izazovi

Gospodarstvo većine članica (čiji izvoz nafte čini i do 80% svjetskih naftnih rezervi) oslanja se na izvoz nafte, a niska cijena barela ispod održive razine za njihovo gospodarstvo predstavlja veliki problem. Pred OPEC-om se nalaze novi izazovi kojima se treba prilagoditi.

 

Sadržaj preuzet s Reuters

Foto: Pexels