Microsoft nije skratio radni tjedan na 4 dana da bi povećao produktivnost, bi li vi trebali?

Microsoft Japan je eksperimentirao s četverodnevnim radnim tjednima i privukao puno pažnje zbog naizgled zapanjujućih rezultata: povećanje produktivnosti za 40 posto. Ipak, Microsoft nije jedini koji se može pohvaliti takvim kontraintuitivnim dobicima.

Novozelandska tvrtka nazvana Perpetual Guardian provela je sličan eksperiment prije nekoliko godina. Rezultati su bili toliko pozitivni da su napravili treći „dan odmora“ službenom politikom. Osim toga, prema glasnogovorniku ZipRecruitera, podaci s preko 50 milijuna radnih mjesta na tržištu rada pokazuju da je postotak tvrtki koje nude četverodnevne radne dane, iako još uvijek malen, gotovo utrostručen u posljednje tri godine. Na sličan je korak njemačka konzultantska tvrtka za tehnologiju ​​nedavno osvojila naslove medija za svoju odluku da radi pet sati umjesto uobičajenih osam.

Svi ovi eksperimenti postavljaju isto pitanje. Ima li nečeg čarobnog u radu s manje sati što vas čini produktivnijima? Neki bi rekli „da“, tvrdeći da je sposobnost našeg mozga da se fokusira ograničena na nekoliko sati dnevno.

Iako je u tome ima istine, neki projekti uspješno rade i pored kršenja ovog standarda. Na primjer, kirurzi izvode 12-satne operacije s najvišim stupnjem fokusa tako što grade izdržljivost i prave namjerne pauze.

Zašto skraćeni dani i tjedni nisu odgovor

Ključ tih povećanja produktivnosti zapravo nije u manje sati rada. Profesor iz Whartona, Adam Grant, na LinkedInu objašnjava zašto ovi skraćeni eksperimenti radnog vremena daju bolje rezultate: "Možemo biti jednako produktivni i kreativni u šest usredotočenih sati kao u osam nefokusiranih sati."

Kraći radni dani su produktivniji od dužih kada ih se drži na višem standardu. Mnogi prihvaćaju izgubljeno vrijeme ne fokusirajući se na neizbježne troškove posla i ne pitajući se postoji li bolji način za odraditi posao.

Skraćivanje radnih dana ili sati prisiljava ljude da o tome razmisle. Nemaju izbora nego smisliti kako učiniti više s manje vremena. Perpetual Guardian odražava ovu potrebu za preispitivanjem u svojim savjetima zainteresiranim tvrtkama, sugerirajući im da zaposlenicima daju vremena da razmisle o tome kako mogu drugačije raditi. Biti prisiljen na ispitivanje statusa quo čar je skraćenih radnih dana u tjednu.

Ni ovo nije nova vijest. Kad je profesorica poslovne škole Harvard, Leslie Perlow, zatražila od BCG-ovih konzultanata da odmore jednu noć tjedno prije otprilike 10 godina, smanjili su svoje radne sate paralelno poboljšavajući zadovoljstvo klijenata. Imao sam slično iskustvo kao savjetnik. Postavljajući ambiciozne ciljeve za svoje radno vrijeme i eksperimentirajući s različitim načinima da postanem učinkovitiji, uspio sam raditi manje od 40 sati tjedno kada je prosjek bio 50 do 55.

I vi možete povećati svoju produktivnost za 40 posto, poput Microsofta u Japanu, a da vaša tvrtka ne kreira četvorodnevnu ili pet satnu politiku. Jednostavno, eksperimentirajte s načinima da postanete učinkovitiji, a ako vam treba dodatna motivacija, postavite sebi ambiciozni cilj koji će djelovati kao motivacija da što bolje odradite svoj posao.

Ako tražite kako to pokrenuti, razmislite o upotrebi nekih taktika koje dijele oni koji su isprobali skraćeni radni tjedan:

Recimo, zamijenite sastanke i e-poštu aplikacijama za chat u stvarnom vremenu.

Aplikacije poput Slacka i Microsoft teamsa pojednostavljuju komunikaciju tima bez zatrpavanja kalendara ili pristigle pošte. Studija McKinseyja iz 2012. sugerirala je da bi "socijalne tehnologije" poput ovih povećaju produktivnost za 20-25 posto.