Ako želite spasiti svijet pustite burger iz svojih ruku. Ili možda bolje, završite ga uživajte u svakom zalogaju i psihički se pripremite da nećete pojesti više niti jednog bar do sljedećeg tjedna. Uzgajanje životinja za hranu glavni je pomoćnik klimatskim promjenama, odgovoran za otprilike 14,5 posto svih globalnih emisija.
Nakon prošlotjednog izvješća UN-a o neizvjesnoj perspektivi za budućnost planeta, The Climate, Land, Ambition & Rights Alliance predstavio je svoj "radikalni" plan kako bi zadržao globalne temperature za više od 1,5 stupnjeva Celzija (1,8 stupnjeva Fahrenheita). Izvješće odbacuje mnoga tehnološka rješenja UN-a za ublažavanje, kao što su zahvaćanje ugljika i geoinženjering, u korist jednostavnog pristupa.
Ograničavajući pojedinačnu potrošnju mesa na oko dvije porcije po pet grama tjedno, skupina tvrdi da može riješiti više toga od samih klimatskih promjena. CLARA predviđa promjenu na "doista masovnoj razini" koja bi mogla promijeniti način proizvodnje hrane u SAD-u i ostatku svijeta iz temelja. Tvrde kako bi osobna žrtva pomogla bi u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti, kršenja prava autohtonog stanovništva i nesigurnosti hrane.
Ljudi ne bi trebali samo jesti manje mesa i mliječnih proizvoda već općenito bi morali jesti manje jer nepotrebno visoke kalorijske dijete također značajno doprinose emisijama stakleničkih plinova, navodi se u izvješću.
Prirodna rješenja klimatskih promjena, poput pošumljavanja, "najuspješniji, najekonomičniji i najučinkovitiji je način za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere", rekao je William H. Schlesinger, dekan emeritus na Sveučilištu Duke, čak i ako nisu u potpunosti dovoljni. Što se tiče odbijanja tehnoloških rješenja za koja se zalažu iz UN-a, rekao je, kako su oni "u velikoj mjeri nedokazani".
Osim promjena koje trebaju učiniti ljudi potrebna je i želja vlade za postizanjem tih promjena, izjavio je Doreen Stabinsky, profesor globalne politike zaštite okoliša na Sveučilištu Atlantic.