Znam, naslov je možda i clickbait, ali ono što ću napisati u nastavku definitivno morate pročitati. Ovih su dana ljudi u Hrvatskoj bili ‘bombardirani’ s mnoštvom lažnih vijesti, a neke od njih prenijeli su i strani mediji.

Portal Liberal.hr objavio je prije nekoliko dana i TOP 3 lažne vijesti koje su se pojavile i kojima su ljudi olako povjerovali. Primjerice, većina je vidjela samo skraćenu verziju videa Aleksandra Stankovića ili pročitala Dalićevo pismo naciji koje on nije pisao.

Ako ste tome povjerovali, niste jedini. Motiviran upravo tim vijestima, ali i nakon čitanja knjige Trust Me, I’m Lying: Confessions of a media manipulator, odlučio sam podijeliti 2 zanimljive priče koje bi vam trebale otvoriti oči i zaštiti vas od lažnih vijesti na internetu.

 

Vjerujete li Wikipediji?

Wikipedia je otvorena, višejezična na webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja, a većinu sadržaja može uređivati svatko s pristupom internetu. To je dovoljno za uvod u cijelu ovu priču.

Na primjeru sljedeće teme, možete vidjeti zašto Wikipediji baš i ne možete toliko vjerovati. Do 2010. godine članak o ratu u Iraku skupio je više o 12.000 promjena, dovoljno da ispunite 7.000 stranica A4 papira. Impresivno.

No tko vam garantira da je svaki puta u tih 12.000 promjena upisao točne informacije, te su se informacije mijenjale, brisale i dodavale… neke su bile istina, a neke laž.

Neki su citirali tu istu Wikipediju i rat u Iraku u svojim radovima, člancima, postovima na blogovima, ali nakon što su završili s pretraživanjem i citiranjem segmenta s Wikipedije, vjerojatno se nisu vratili provjeriti je li bilo nekih novih promjena, a izmjene su nastavljene. Tako ste dobili mnoštvo radova, članaka i postova koji možda nisu točni, a informacije koje ste tamo pročitali ili ćete pročitati vjerojatno nisu točne. 

Tisuće drugih stranica Wikipedije korišteno je kao izvor za vijesti, znanstvene radove ili osvrte na blogovima; stotine tisuća ljudi pročitalo je takve članke i formiralo svoja mišljenja na temelju tih informacija.

Stavite sebe u sličnu poziciju, kada jednom pročitate nešto na Wikipediji ili koristite neki citat, koliko ste se puta vratili i provjerili jeli se nešto promijenilo?

Činjenica je da sve vijesti i izvore najčešće pročitamo samo jednom i iz toga izvlačimo zaključke, ljudski mozak “prvo vjeruje, a zatim evaluira”.

 

Dijeta čokoladom – laž u koju su povjerovali novinari i milijuni čitatelja

Evo i priče kako je čovjek zeznuo cijelu medijsku industriju i milijune ljudi koji su povjerovali da je nešto nezdravo u biti zdravo. Rekli bi da se radi o lošoj osobi, ali ta je osoba dokazala ono što sam spomenuo i na samom početku, ne trebate vjerovati baš svemu što pročitate na internetu.

Inače, radi se o John Bohannonu koji je nedavno uvjerio milijune ljudi u svijetu kako je dijeta čokoladom zdrava. On je kreirao lažnu organizaciju, namjestio istraživanje kako bi pokazao kako je čokolada povezana s gubljenjem kilograma.

Vijest je zatim poslana putem PR-a na vodeće medijske kuće, a neke od njih su vijest i objavili. Primjerice, na i09 vijest je bila pročitana više od 835.000 puta.

Kada se vijest proširila po cijelom SAD-u, počeli su je preuzimati i strani mediji. Tako primjerice, dijetu s čokoladom možete pronaći i na nekim našim portalima na kojima možete pratiti kako smršaviti.

Kao što možete vidjeti, novinari koji bi nas trebali zaštiti od takvih informacija i provjeriti postoji li uopće organizacija koja je provela navedeno istraživanje, samo su prenijeli PR vijest.

Nije li zvučalo malo ludo da postoji dijeta čokoladom? Što mislite koliko je drugih dijeta i sličnih priča na internetu istinito?

 

Sljedeći puta kada pročitate vijest koja će vam dati savjet kako da smršavite, što da kupite ili što se dogodilo na nekom mjestu… zapitajte se tko je to uopće napisao i ima li logike u tome. Razmislite prije nego povjerujete i formirate stav.