Prva specijalizirana sportska konferencija u regiji koja je svoj dom pronašla u Gradu na Dravi – Osijeku, održana je početkom lipnja, a mi vam donosimo kratki osvrt na sve ono što se događalo.

Zašto je uopće pokrenuta TO DO Konferencija rekao je Jurica Barać, direktor festivala Pannonian Challengea: ‘’Na Pannonian Challenge godinama dolaze organizatori sportskih događaja i predstavnici medija te sponzora, mi smo njihovo znanje htjeli prenijeti na jednom mjestu – TO DO konferenciji’’

Jedan od glavnih panela na konferenciji bio je posvećen temi biciklizma, odnosno njegovom utjecaju kao ekonomskom, turističkom i socijalnom pokretaču.

Zanimljivo je bilo čuti kako ADRIS Grupa ulaže u sportske događaje preko Maistre, jedan od strateških ciljeva je razvoj cjelokupne destinacije. Rovinj je atraktivan zbog starog grada i sportskih evenata, sada vrhunski eventi traže Rovinj.

Dio Zadarskog turističkog segmenta pripada sportu. Više od 35.000 ljudi dolazi u ACI marine, Umag je radi karatea ostvario 13.000 – 14.000 noćenja. Sportski turizam donosi čak 14% svjetske turističke ponude.

Sportski turizam donosi čak 14% svjetske turističke ponude.

NK Osijek jako je pozitivna priča o kojoj se puno pričalo u medijima posljednjih mjeseci, a Bijelo – plavi sport za cilj je imao – uvezivanje s klubovima iz grada. Okrenuli su se prema mladima i maknuli su negativnu percepciju gdje se klub vezivao uz crne kronike, a to je bio ključan trenutak koji je istaknuo direktor marketinga kluba, Alen Nađsombat.

Tomaž Ambrožić (u sredini), Nino Štambuk (desno)

KAKO USPJEŠNO ORGANIZIRATI SPORTSKI DOGAĐAJ?

Odličan primjer kako uspješno organizirati sportski događaj dao je Tomaž Amrožić, koji stoji iza organizacije Eurobasketa, ali Futsal EURO-a u Sloveniji: “Dobili smo SP u Nordijskom skijanju, EURO u futsal, nitko nije vjerovao da može privući toliko ljudi i napraviti veliki spektakl. Četiri puta je rasprodana dvorana, gledalo je utakmice preko 100.000 gledatelja.

Istaknuo je i što je po njemu glavni sastojak uspjeha: “Ako znaš što želiš postići i tko ti je ciljna skupina, možeš puno toga napraviti.”

“Ako znaš što želiš postići i tko ti je ciljna skupina, možeš puno toga napraviti.”

Eurobasket je primjerice bio uspješan u Sloveniji, ali je u Hrvatskoj doživio debakl. Što je bilo krivo?

“Radio sam na oba prvenstva, a bio sam pozvan i u Hrvatsku. Slovenija je bila u plusu nakon prvenstva i to milijun eura. Prvi puta u povijesti Europskih prvenstava, a kada su dobili FIBA-i su morali platiti 600.000 eura i to je bio rizik, jer se sve događalo usred krize. Javnost je bila frustrirana. Na kraju su prihodi bili odlični, 6 milijuna eura su iznosili prihodi preko ulaznica, a ukupno smo imali 11 milijuna eura prihoda.

Zanimljiv podatak dao je i oko toga koliki povrat na investiciju tj. sponzorstvo ima državu:

“Ekonomski fakultet u Ljubljani je analizirao i pokazalo se da smo samo od PDV-a u tom periodu, u državnu blagajnu donijeli 5 milijuna eura, a država je uložila 6 milijuna eura.”

 

NE PODCJENJUJTE PROMOCIJU

Što se onda dogodilo u Hrvatskoj? “U Hrvatskoj su me zvali da pomognem oko prihoda, željeli su napraviti najbolje, ali su podcijenili promociju! Mislili su da će se ulaznice prodati “samo tako”, 30.000 Slovenaca je došlo u dvoranu, ali zato što su vidjeli kako je bilo prethodnog prvenstva. Shvatio sam kako će se jako teško napuniti dvorane.”

I za kraj, istaknuo je još jednu zanimljivu stvar: Triglav i Laško su došli kao sponzori, ali iz Slovenije. HKS nije znao kako napraviti hype, nisu imali auru da bi im ljudi tj. sponzori vjerovali”

Dugotrajni dobar rad i trud svakako se može isplatiti, a sada u tome uživa i Ivana Maltašić iz Osijek Žito Challenge Cup:  “10 godina mukotrpnog rada, ove godine smo uspjeli napraviti nešto o čemu gimnastika žudi. Gimnastiku kao sport je iznimno teško pratiti, jedna od 10-ak službenih etapa u svijetu smo. Dobro smo pozicionirani, a cijeli događaj je podržala i Janica Kostelić. Napravili smo event o kojem se govorilo u cijeloj regiji, koncerti, zabava i puna dvorana!

Kako to izgleda kada se organizira sportski događaj za TV publiku zna Nino Štambuk s RTL-a, oni u stopu prate našu rukometnu reprezentaciju: “U Hrvatskoj su očekivanja bila ogromna, dodati nešto ekstra, nešto novo… Ni jedna stvar na TV-u proteklih dana nije imala 27% sharea u gledanosti, a svaka utakmica rukometnog prvenstva je imala 67%. Ciljna publika je bila cijela država, išli smo široko i znali smo što želimo, a što ne želimo imati. Željeli smo zabavu uz Džomba i Šprema!”

Nino Štambuk je spomenuo i nove trendove u praćenju evenata: “Novi trendovi praćenja evenata, sport je jedna od rijetkih stvari koja privlači veliku gledanost. U rukometu smo se trudili biti maksimalno tradicionalni osim na društvenim mreža gdje smo bili aktivni, gradili smo online sadržaj i ako bi bilo zanimljivo, onda smo to dizali i na TV. Skrivene kamere su dovele do boljih emocija jer ih se vidjelo kao iskrene i ništa se nije skrivalo.”

Lordan Kondić, Ivan Šuvar i Ante Šalinović (s lijeva na desno)

MOŽE SE I BEZ PUNO NOVACA

Nije sve samo u novcu, a u Sloveniji je do njega još teže doći, evo zašto: “Ne ulažemo previše u sport, Slovenija je samo u košarku uložila 6 milijuna eura. Turizam je puno manji nego u Hrvatskoj, iznosi su puno manji. Istra ima više kreveta nego cijeli slovenski turizam, sredstva su jako mala.

U organizaciji Ironmana u Sloveniji neće toliko očekivati od sponzorstava, cilj je do prihoda doći preko drugih stvari: “Mi se ne razbacujemo novcima kao neki, 4 lokalna grada će dati 60.000 eura za Ironman, ali to je realnost. Vjerujem da ćemo im rezultatima pokazati da se isplati dodatno ulagati. “Računamo da će nam prihodi od hrane, pića, Merchendisinga i noćenja biti puno veći nego prihodi od sponzora!

Za kraj, pričalo se i o sponzorstvima, a Ivan Šuvar (Zagrebačka pivovara), Ante Šalinović (Ipsos)  i Lordan Kondić (VIP) složili su se kako ljudi najčešće žele uzeti novac, a ne vraćaju ništa nazad.

Cilj sponzorstva je gradnja dugoročnog odnosa, Ožujsko je u partnerstvu i sponzorstvu kroz dugi niz godina”, istaknuo je Ivan Šuvar iz Zagrebačke pivovare.

Ante Šalinović poentirao je na najveći problem: “Sponzorstvo nije najčešće integrirano u komunikacijsku strategiju!”

Dok je Lordan Kondić nagovijestio velike promjene u vidu eSporta: “Ubijanje lisica je bilo najpopularnije kada je krenuo nogomet. Kakav je to sport gdje se znojiš, gdje ne nosiš plijen i gdje naganjaš loptu?”

“Ubijanje lisica je bilo najpopularnije kada je krenuo nogomet. Kakav je to sport gdje se znojiš, gdje ne nosiš plijen i gdje naganjaš loptu?”

Vezano uz sponzorstva, istaknuo je sljedeće:Nije jednostavno pronaći sponzore, nije jednostavno uvjeriti potencijalne sponzore da ste zaista projekt u kojeg vrijedi ulagati. Ne treba misliti da ste premali da bi tražili sponzora, niti da će vas odbiti jer nemate iskustva. Treba vjerovati u proizvod koji nudite i da možete ispuniti očekivanja. Obožavatelji više ne obraćaju pažnju na logo koji se nalazi po svuda, nego se poistovjećuju s iskustvom koja dobivaju korištenjem tehnologije. Savršeno sponzorstvo je ono koje ispuni sve ciljeve.”

I za kraj, možda i najvažnije od svega: “Savršena situacija  je kada na prvu „kliknemo“ s organizatorom pa se to kasnije razvije u dugoročan odnos i međusobno poštovanje. Kad se na početku suradnje jasno definiraju prava, obaveze i zaduženja, a nakon toga svatko svoj dio te slagalice i odradi, rezultati jednostavno ne mogu izostati.

Odlična konferencija, mnotšvo zanimljih govornika i stvari za naučiti, jedva čekamo sljedeću godinu i drugo izdanje TO DO Konferencije.