Menu
Prema prvoj procjeni DZS-a u razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo je nastavilo rasti i dvanaesto tromjesečje za redom. Štoviše, očekivano, rast je prema originalnim podacima blago ubrzao pa je u odnosu na treće tromjesečje 2016. BDP realno viši za 3,3%. S druge strane, prema sezonski prilagođenim podacima na godišnjoj razini rast je blago usporio, na 3,2% s 3,6% koliko je zabilježeno tromjesečje ranije. Na tromjesečnoj razini odnosno u odnosu na drugo ovogodišnje tromjesečje stopa rasta zadržana je na 0,9%...
Uspoređujući dinamiku rasta gospodarstva Hrvatske s ostalim članicama EU primjetno je da Hrvatska nastavlja rasti iznad prosjeka EU. Međutim, u odnosu na većinu država srednje i istočne Europe stope rasta su slabije i upozoravaju na daljnje komparativno zaostajanje. Domaća potražnja pozitivno je doprinijela rastu gospodarstva dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan naglašavajući i dalje prisutnu razmjerno visoku uvoznu ovisnost.
Analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a očekivano najviši doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je snažnijom potrošnjom kućanstava koja je u razdoblju od srpnja do kolovoza realno viša za 3,7% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Na rast potrošnje kućanstava ukazivali su i visokofrekventni pokazatelji poput solidnog rasta u trgovini na malo, rastući optimizam, pouzdanje i povjerenje potrošača, rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti te rast raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak je osim rasta (neto) plaća povećan nižim troškovima (re)financiranja dok osobiti poticaj od priljeva deviza na osnovu turističke djelatnosti. Investicije u bruto fiksni kapital blago su ubrzale s godišnjom stopom rasta koja je u promatranom razdoblju iznosila 3,4%. Navedeno može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima. S druge strane pozitivan trend u procesu povlačenja sredstava EU fondova, skroman, ali postojani oporavak građevinarstva te nastavak kapitalnih ulaganja poduzeća podržali su nastavka pozitivnih trendova i kod investicija. Naposljetku dinamika rasta konačne potrošnje države također bilježi ubrzavanje realne godišnje stope rasta na 2,3%. Iako je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren rastom izvoza roba i usluga doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan zbog snažnijeg realnog rasta uvoza roba i usluga u odnosu na izvoz roba i usluga. Naime uvoz je porastao po realnoj stopi od 9,5% dok je u istom razdoblju stopa rasta izvoz 5,7%. S druge strane, sve veći optimizam na europskom i regionalnom tržištu, zajedno s revidiranjem ekonomskog rasta glavnih hrvatskih trgovinskih partnera na više, potiče očekivanja da će izvoz roba nastaviti sa solidnim rastom u nadolazećim tromjesečjima.
Prema originalnim podacima sa strane ponude bruto dodana vrijednost zadržala je dinamiku realnog godišnjeg rasta od 2,6% gdje su njenom rastu najviše doprinijele djelatnosti vezane uz djelatnosti Smještaja i pripreme hrane i pića.
Prema našim očekivanjima stopa rasta gospodarstva za cijelu 2017. trebala bi ostati na razini prošlogodišnje predvođena osobnom potrošnjom te izvozom roba i usluga, priopćili su RBA analitičari.
