Menu
Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, u veljači ove godine nastavljen je pozitivan trend smanjenja javnog duga na godišnjoj razini dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast...
Koncem promatranog mjeseca, ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 288,5 mlrd. kuna što je za 2,1 mlrd. kuna više u odnosu na kraj siječnja ove godine (mjesečni rast za 0,7%). S druge strane, podaci za veljaču potvrdili su neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine. Tako je u odnosu na lanjsku veljaču, ukupni javni dug za 1,2 mlrd. kuna niži (odnosno za 0,4%).
Rast javnog duga na mjesečnoj razini u potpunosti je rezultat rasta unutarnje komponente koja je krajem veljače zabilježila rast za 3,1 mlrd. kuna u odnosu na siječanj (1,7%). Posljedica je to izdanja dviju obveznica na domaćem tržištu početkom veljače u ukupnom iznosu od 8,5 mlrd. kuna koje je nadmašilo veličinu izdanja na dospijeću u veljači (5,5 mlrd. kuna). Snažniji rast javnog duga na mjesečnoj razini ublažen je smanjenjem vanjske komponente koja je krajem veljače zabilježile pad za 957 mil. kuna (0,9%). Smanjenje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz snažnog pada inozemne komponente javnog duga koja se koncem veljače ove godine spustila do razine 106,2 mlrd. kuna što je za 10,8 mlrd. kuna niže u odnosu na veljaču 2016. (godišnji pad od 9,2%). Podsjetimo, nakon odgođenog prošlogodišnjeg plasmana euroobveznice na inozemnom tržištu, došlo je do zamjetnije promjene u strukturi državnog zaduženja koje pokazuje sve veću orijentaciju ka financiranju na domaćem tržištu. Tako je koncem veljače unutarnja komponenta javnog duga iznosila 182,6 mlrd. kuna te je zabilježila godišnji rast od 9,7 mlrd. kuna (5,6%).
Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu (dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a) utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem veljače povećan na 63,2% (3,6 postotna boda više u odnosu na lanjsku veljaču). Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem veljače javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 170,5 mlrd. kuna čineći udio od 59,1% u ukupnom javnom dugu (3,1 pb više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem veljače dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 8,4 mlrd. kuna (5,2% godišnje). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 18,3 mlrd. kuna čineći udio od 6,3% u ukupnom javnom dugu (0,7 pb niže u odnosu na veljaču 2016.). Potonje potvrđuje i pozitivnu promjenu u pogledu poboljšane ročne strukture javnog duga. Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem veljače ove godine spustile na 100 mlrd. kuna zabilježivši pad od 7,5 kuna na godišnjoj razini (7%).
"Bez obzira na zabilježen pad javnog duga (koji je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture) visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljne na strukturnim reformama", objavili su RBA analitičari.
