Menu
Aleksandar Vučić je inicijator carinske unije Zapadnog Balkana. Kako bi ona trebala izgledati i kolike su šanse za uspjeh? Stručnjaci s kojima je DW razgovarao kažu da ideja nije loša, ali da je pred njom niz prepreka...
Premijer Srbije i izabrani predsjednik Aleksandar Vučić snažni je promotor ideje o takozvanoj carinskoj uniji Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima "integracija trgovine i transporta je najdirektnija putanja za napredak". Srbijanski premijer smatra da je budućnost regije unutar Europske unije (EU), a da je veća ekonomska integracija Zapadnog Balkana dobar korak u tom pravcu.
Ideja trenutno nije do kraja jasna ni stručnjacima pa pod šifrom carinske unije svatko podrazumijeva što mu se sviđa. Vučić je primjetio da tu ideju podržavaju Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija te da stoga ima zemalja koje i nisu zainteresirane za ovu vrstu unije. Nedostatak entuzijazma pojedinih zemalja za sada predstavlja i najveću prepreku realizaciji ove ideje.
Ideja carinske unije je više politička nego ekonomska, smatra glavni urednik tjednika NIN Milan Ćulibrk. On vjeruje da ideja nije autentično došla iz Beograda već da je nastala izvan Balkana: "To mi se čini kao još jedan pokušaj da se smire uzavrele političke strasti i nestabilnost koja se širi regijom."
Ćulibrk u razgovoru za DW kaže da ekonomski razlog za formiranje takve zajednice ne postoji jer već funkcionira CEFTA, sporazum o slobodnoj trgovini u kojemu su prije pristupanja EU-u sudjelovale Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Slovenija, a danas su u njoj zemlje Zapadnog Balkana s dodatkom Moldavije. I u protokolu jednog briselskog sastanka Radne grupe za proširenje EU-a, o kojemu je DW izvještavao, stoji da Europska komisija pozdravlja ideju o ekonomskoj integraciji, ali da nekakva nova unija nije najbolje rešenje, već da treba dalje surađivati u okviru CEFTA-e.
"U dosadašnjem funkcioniranju CEFTA-e vidimo da se pojavljuju problemi zato što neke države pritisnute svojim problemima praktički ograničavaju primjenu nekih odredbi koje omogućavaju slobodnu trgovinu", priznaje Ćulibrk. Ali problemi koji se realno javljaju mogu se riješiti i bez formiranja nove carinske unije, kaže naš sugovornik, i kao primjer ističe to što roba na pojedinim granicama čeka danima kako bi bila uvezena.
Pozitivnije mišljenje o ideji carinske unije ima ekonomski analitičar Mijat Lakićević. "Sama ideja je dobra, ali je na dugom štapu", ocjenjuje on. "Prije svega je potrebno imati političku stabilnost kako biste došli u situaciju da razgovarate o samo ekonomskim stvarima, a znamo kako loše stojimo kada je politička stabilnost u pitanju. Ekonomski bi to imalo rezona, jer su privrede komplementarne, ali pitanje je koliko su i državne administracije spremne za tako nešto."
Ekonomist Saša Đogović ideju carinske unije vidi kao korak dalje od CEFTA-e jer će se na taj način uskladiti carinske tarife prema svim trećim zemljama. Ali, Đogović istovremeno upozorava da "ne bi trebalo očekivati da se to dogodi brzo i da će dosta ovisiti o stupnju političke volje u pojedinim državama." Srbija, dodaje Đogović, ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, odnosno Euroazijskom unijom, i možda joj se ne bi isplatilo da napušta taj sporazum za račun nekog novog regionalnog. S druge strane, ukoliko bi dva sporazuma bila usklađena, tržišta Euroazijske unije mogla bi biti dodatni stimulans za ostale zemlje Zapadnog Balkana.
Jedno od mogućih čitanja je da nekakva balkanska carinska unija nagovještava da zemlje regije neće (u skorije vreme) biti primljene u EU koja je – možda i u prvom redu – ekonomska i carinska unija. "Ovo je školica za sve te države da se vidi jesu li one uopće sposobne jednog dana biti primljene u EU. Dakle, 'ajde se vi malo igrajte i vježbajte da vidite kako to izgleda da bismo mogli jednog dana razgovarati o tome da uđete u jednu pravu carinsku uniju kakva je EU", tumači Ćulibrk.
U razgovorima o carinskoj uniji vrlo često se čuje da bi ona možda najviše odgovarala Srbiji, jer je ona - od zemalja koje su u igri - i najveći izvoznik . Sudeći po tome da Srbija ima trgovinski suficit s ostalim zemljama, trebalo bi to najviše njoj odgovarati, primjećuje Mijat Lakićević. "Ali to je uski pogled", dodaje on. Koliko neka zemlja profitira od slobodne trgovine ne ovisi o njezinoj veličini već o privrednom ambijentu, uvjeren je Lakićević.
„Da je drugačije, to bi značilo da, primjera radi, mnogo više koristi od carinske unije u Europi ima Njemačka od Grčke. Ja ne mislim da je tako – problem Grčke je što nije bila orijentirana na razvoj privrede nego na zaduživanje, a onda zemlja zapadne u krizu. Sama carinska unija, ako se pametno iskoristi, može biti dobra i za manje zemlje, jer dobijaju pristup većim tržištima bez carine", dodaje on.
Prebrojavanje koliko kojoj zemlji odgovara takva unija može lako završiti u suverenističkoj i nacionalističkoj retorici. U tom slučaju je ideja unaprijed propala, kaže Saša Đogović. "To je na neki način i ispit za političare u regiji. Vrijeme će zato pokazati hoće li će ovo biti samo još jedna parola marketinškog tipa ili će uslijediti neki konkretni dogovori, što bi bilo dobro za čitavu regiju."
Na taj način bi se, dodaje, Zapadni Balkan bolje pozicionirao na međunarodnoj karti, kao tržište koje počinje surađivati, posluje transparentnije i nudi niže troškove poslovanja. "Uz manje birokracije i papirologije, koje su često i glavni izvor korupcije", zaključuje Đogović.
Izvor: DW
