Menu
Referendum o ustavnim promjenama u Turskoj nipošto nije samo političko pitanje. Da je do njega uopće došlo sadašnji predsjednik i zagovornik ustavnih promjena Redzep Tayyip Erdogan može zahvaliti isključivo pozitivnom gospodarskom razvoju posljednjih nekoliko godina na kojem on i gradi svoju vlast...
No u posljednje vrijeme gospodarstvo šalje loše vijesti. Turski bruto domaći proizvod je prošle godine porastao za svega 2,9 posto. To na prvi pogled zvuči mnogo ali to je u usporedbi s godinom prije toga (kada je rast iznosio preko 6 posto) i očekivanjima, razočaravajuće. Razloge, između ostalog, treba tražiti i u podbacivanju turizma nakon neuspjelog puča u srpnju. Jedino što je Tursku spasilo od još većeg pada BDP-ja je domaća potrošnja koju i vlada nakon neuspjelog puča gura svim sredstvima. No problem i dalje ostaje izostanak ulaganja i pad izvoza. Ni prognoze za ovu godinu nisu obećavajuće. Ovisno radi li se o procjenama međunarodnih institucija ili domaćih, prognoze rasta se kreću između tri i četiri posto.
Lošoj gospodarskoj atmosferi doprinosi i rekordna inflacija od 11,29 posto, najviša u posljednjih desetak godina. I to sve unatoč činjenici da se Turska vlada od neuspjelog puča svim silama, donošenjem novih zakona, trudi privući strane ulagače. „Vlada je značajno proširila subvencije za strateški važne projekte", kaže Necip C. Bagoglu, dopisnik agencije „Germany Trade&Invest" iz Istanbula. Ostali zakoni koji idu u tom smjeru izlaze u susret tvrtkama koje imaju dugove pri državnim institucijama. Na području domaće potrošnje, vlada je najviše uložila u subvenciju stambenih kredita čime je pomogla građevinarstvu koje je u prošloj godini poraslo za sedam posto. No sve te mjere nisu dovoljno urodile plodom. Rast od tri posto nije dovoljan kako bi ublažio stopu nezaposlenosti koja se popela na 11 posto. Optimistične prognoze vlade najviše su ugrožene kroz pad stranih investicija za 31 posto. Kako bi financirala gospodarski rast, Turskoj su prijeko potrebne strane investicije. No politička atmosfera i postojeći okviri ne pogoduje stranom kapitalu. Pravosuđe i javna uprava moraju proći kroz bolni reformski proces. Pravna država pati pod, ponekad nerazjašnjivim, odlukama političkih instanci. Stoga ni ne čudi drastičan pad povjerenja u pravosuđe.
I vanjskopolitička situacija Turske je sve samo ne zavidna: katastrofalni odnosi s Europskom unijom i ratna situacija na jugu zemlje, prijeteće izbijanje sukoba između vladinih snaga i kurdske manjine. I na kraju kao kruna svih negativnih čimbenika, referendum koji ulagače čini dodatno nesigurnima. I jak pad tečaja lire se negativno odrazio na gospodarski rast. Naročito su pogođeni oni koji su se zadužili u stranim valutama. Uglavnom, bez obzira na ishod referenduma, ono na čemu je Erdogan izgradio svoju vlast, a to je gospodarski uzlet, je odavno ugroženo i bez šanse za brzi oporavak.
Izvor: DW
