Menu
Prema prvoj procjeni koju je objavio DZS, u skladu s očekivanjima, bruto domaći proizvod u posljednjem tromjesečju 2016. godine ubrzao je realnu godišnju stopu rasta na 3,4% što predstavlja najviši realni rast od prvog tromjesečja 2008. godine...
Posljedično, na razini cijele prošle godine realni BDP je porastao za 2,9% zabilježivši i drugu godinu zaredom pozitivnu stopu gospodarskog rasta (nakon šest uzastopnih godina recesije). Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao za 3,5% godišnje, dok je i u odnosu na prethodno tromjesečje zabilježen rast po stopi od 0,6%.
U skladu s očekivanjima, na ubrzani gospodarski rast prethodno su ukazivali visokofrekventni makroekonomski pokazatelji što je u konačnici rezultiralo pozitivnim doprinosom od strane svih komponenti domaće potražnje (3,7 postotnih bodova). Potonje je prvenstveno posljedica rasta najznačajnije sastavnice BDP-a, osobne potrošnje, koja je u promatranom razdoblju ubrzala realni godišnji rast na 3,6% godišnje. Ohrabrena najavama poreznog rasterećenja te izvjesnim pomacima u kretanju raspoloživog dohotka (potpomognutog priljevima od rekordne turističke sezone), rast osobne potrošnje odražavao se i u pozitivnom trendu kretanja indeksa raspoloženja, pouzdanja i očekivanja potrošača (koji su zabilježili povratak vrijednosti na razine iz pretkriznih razdoblja).
Državna potrošnja je u promatranom tromjesečju usporila realni godišnji rast na 1,8% što je odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja nakon prijevremenih parlamentarnih izbora. Ohrabruje i nastavak godišnjeg rasta bruto investicija u fiksni kapital i sedmo tromjesečje zaredom (4,6%). Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova. Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba (12,4%). Unatoč razmjerno snažnom rastu izvoza roba i usluga (9,7%), potaknutog produljenjem turističke sezone te poboljšanim rezultatima tijekom predblagdanskog razdoblja, te uz zabilježeni rast uvoza roba i usluga (9,7%), doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan (0,3 postotnih bodova).
Promatrajući bruto dodanu vrijednost prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos pozitivnim kretanjima zabilježen je u djelatnosti prerađivačke industrije (6,4%) dok je ukupna bruto dodana vrijednost viša za 3,1% godišnje.
"Prema našim očekivanjima, ubrzanje gospodarskog rasta u 2017. na 3,3% trebalo bi biti predvođeno rastom domaće potražnje, u prvom redu osobne potrošnje i investicija. Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada, nižim troškovima financiranja ali i uvelike o očekivanjima da će i 2017. donijeti uspješnu turističku sezonu. Očekivanja glede rasta investicija temeljimo na pozitivnom trendu kod korištenja sredstava iz EU fondova, (predizbornim) aktivnostima uoči lokalnih izbora ali i povratkom optimizma koji daje poticaj investicijskoj aktivnosti. Rast izvoza roba trebao bi blago usporiti, dok bi pozitivan učinak solidnih stopa rasta izvoza usluga s obzirom na strukturu gospodarstva trebao biti umanjen rastom uvoza roba", objavili su RBA analitičari.
