Bez obzira na pozitivne trendove i dalje uvoz raste brže od izvoza

Prema posljednjim podacima DZS-a ukupna vrijednost robnog izvoza u studenome iznosila je 1,182 milijardi eura dok je robni uvoz dosegnuo 1,721 milijardi eura što je rezultiralo manjkom u robnoj razmjeni od 539 mil. eura. Uz relativne godišnje stope rasta izvoza i uvoza od 7,1% odnosno 9,5% robni deficit se produbio za 15,1% u odnosu na isti mjesec lani...

U kumulativnom razdoblju od siječnja do studenog ove godine vrijednost robnog izvoza porasla je za 4,7% godišnje (na 11,1 mlrd. eura) dok je istovremeno uvoz zabilježio stopu godišnjeg rasta od 5,0% (dosegnuvši 17,9 mlrd. eura). Posljedično, manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih jedanaest mjeseci produbljen je na 6,771 mlrd. eura što predstavlja pogoršanje za 5,6% na godišnjoj razini, ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost izvoza (ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva).

Prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do studenog izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 6% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,7%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 10,9% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom pogoršanju robnog deficita na godišnjoj razini. Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih jedanaest mjeseci smanjena je za 17,7% godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Promatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja, glavnina robne razmjene RH odvija se sa zemljama Europske unije. Tako je u prvih jedanaest mjeseci ove godine izvoz u zemlje EU činio čak 67% ukupnog robnog izvoza RH te je zabilježio godišnji rast od 5%. Istodobno, 78% ukupnog robnog uvoza odnosio se na uvoz roba iz zemalja EU koji je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 5,6%. Posljedično, u promatranom razdoblju zabilježeno je pogoršanje robnog deficita Hrvatske sa zemljama EU za 6,1%.

"Bez obzira na solidne stope rasta hrvatskog izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva. Posljedično, i u nadolazećem razdoblju očekujemo blago negativan učinak neto-inozemne potražnje na rast BDP-a", objavili su RBA analitičari.